Da li je legitimno u vrijeme opasnosti ugrožavanja zdravlja stanovništva suspendovati dio ljudskih prava i sloboda ako država nije u vanrednom stanju, pitanje je nakon što je Vlada odlučila da javno objavi imena svih građana Crne Gore koji su pod režimom samoizolacije zbog korona virusa.
Konstatujući da se Crna Gora nalazi u izuzetno opasnoj situaciji, vezanoj za pandemiju korona virusa, profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić smatra da je, na osnovu ukupnog ambijenta, Crna Gora faktički u vanrednom stanju, iako ono nije formalno proglašeno.
"Nije proglašeno vanredno stanje, jer u vanrednom stanju skoro većinu prava možete da ograničite ili privremeno suspendujete. Aspekt koji se odnosi na privatnost pripada takozvanim kvalifikovanim pravima i ona se mogu i u redovnim okolnostima ograničavati kada to nalažu opšti društveni interesi. Dakle ako bismo sad tjerali mak na konac i bavili se suptilnom pravnom problematikom, neko bi mogao da zamjeri da nije proglašeno vanredno stanje ali de facto mi se nalazimo u vanrednom stanju", kaže profesor Nebojša Vučinić zaključujući:
"Neka se opredijele da li je to pravno valjano ili nije. Pošto je u pitanju pandemija, dakle epidemija na svim kontinentima, ja mislim da to potpada pod stav evropske konvencije da je ugrožen opstanak i funkcionisanje države".
Evropska konvencija
Naime, Evropska konvencija predviđa mogućnost uvođenja vanrednog stanja kada je doveden u pitanje opstanak države, a to je ono što se dešava u Crnoj Gori, kaže profesor Vučinić.
"I tada se mogu privremeno obustaviti od primjene gotovo sva prava osim, prava na život, zabrana mučenja, zabrana ropstva i retroaktivna primjena zakona. Ovo što je izazvalo polemike, po mom ličnom uvjerenju, situacija kod nas potpuno odgovara toj definiciji koju daje evropska konvencija - da je ugroženo normalno funkcionisanje čak i opstanak države. U to nema nikakve sumnje", kaže profesor Vučinić.
Vladini razlozi
Vlada Crne Gore se 21. marta odlučila da objavi sva imena građana kojima je određen karantin ili samoizolacija, a iz razloga što dio građana svjesno i sve češće krši samoizolaciju, odnosno odlazi u kupovinu, banku ili šeta glavnim ulicama. Gotovo svakodnevno policija objavljuje da je nekog građanina privela i vratila u karantin.
"Procijenili smo da je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka. Zato i nije vrijeme za pravna nijansiranja, nego za spašavanje ljudskih života", poručio je crnogorski premijer Duško Marković objašnjavajući da je spisak građana u samoizolaciji objavljen zato što je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka.
Kritike NVO-a
Dio nevladinog sektora je kritikovao ovaj potez Vlade, ocjenjujući da se time krše, između ostalog ustavna prava građana.
Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za demokratsku tranziciju i jednoglasni su u ocjeni da je ova odluka ozbiljno narušavanje prava na privatnost.
Oni su, izražavajući poštovanje prema dosadašnjem radu Vlade na sprečavanju širenja korona virusa, pozvali Vladu da povuče spornu odluku.
"Zajamčena ljudska prava i slobode mogu se ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno", saopštila je Akcija za ljudska prava.
Građanska alijansa (GA) je najavila da će podnijeti Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Vlade da se saopšte imena osoba koje su u izolaciji.
Mjera između dva prava
Direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da su nevladine organizacije u pravu kada kažu da je na sceni kršenje prava građana, ali ocjenjuje da je ugroženost stanovništva od strane onih koji ne poštuju zabranu kretanja, takođe izuzetno velika.
"Treba naći pravu mjeru između onoga što je pravo na privatnost i na drugoj strani značajno većeg prava na život. U cilju zaštite prava na život svakako treba ograničiti, ako je potrebno, neka druga prava. Ogroman broj građana kojima je izrečena mjera karantina ne poštuje taj karantin. Ne poštuju ga ni porodice onih sa kojima lica iz karantina žive.
Ono što se javlja u praksi jeste da su građani koji nisu u karantinu izloženi kontaktima tih lica koja bi trebalo da su u karantinu. Što je protivzakonito. Naravno treba sankcionisati ta lica, ali i treba vidjeti da država objektivno ne može da bude čuvar svih onih koji su u karantinu, a ima ih nekoliko hiljada", kaže Zlatko Vujović.
Jedna od negativnih pojava nakon objavljenih imena osoba u samoizolaciji je, vršenje pritiska na njih od strane drugih građana. Vujović očekuje da građani u karantinu budu zaštićeni od strane države.
"Država treba da ohrabri one koji su u karantinu, a koji su predmet pritisaka ili uznemiravanja. Oni to treba da prijave policiji, a policija mora da zaštiti njihov mir. Ono što takođe nedostaje je, da država nije u potpunosti sprovela mjere koje je javno objavila. Prije svega mislim na vjerske obrede, ugrožavanje lica kršenje naredbi od strane crkvenih velikodostojnika. Država mora pokazati da niko nije van zakona", konstatuje Vujović.
Prema posljednjim podacima od 23. marta, 5.863 građana Crne Gore je u samoizolaciji tj. pod nadzorom zdravstvenih službi zbog mogućnosti da su zaraženi korona virusom.
U karantinima su 763 osobe koje je organizovala država i koje čuvaju pripadnici Vojske Crne Gore.
Najveći broj ovih građana je došao iz inostranstva, iz područja sa većom transmisijom virusa i zbog toga im je određena samoizolacija ili karantin u trajanju od 14 dana.
Posljednji podaci Instituta za javno zdravlje govore da su 27 osobe zaražene, a da je jedna osoba preminula.
Vlada Crne Gore i njene institucije su više puta pozivale građane da poštuju samoizolaciju, jer je jedina alternativa uvođenje vanrednog stanja.
Facebook Forum