Reklamni pano pojavio se na barem jednoj autobuskoj stanici u Sankt Petersburgu rano 29. jula i nestao je manje od dan kasnije: reklama za VK Video, uslugu video streaminga dominantnog ruskog diva društvenih medija, VK-a.
"Sve se jednostavno učitava tako brzo", oglas je citirao korisnika pod nadimkom YouTube2024, u podršci VK usluzi.
Iako se činilo da je oglas dao VK, nije do kraja jasno ko stoji iza njega.
Međutim, ono što je potpuno jasno je signal koji šalje: da se vlasti spremaju napraviti još jedan veliki korak u svojim nastojanjima da sruše ruski internet. To je dio dugogodišnjeg napora da se "RuNet" oblikuje u paralelni internetski svemir, kako bi se oblikovala mišljenja Rusa pa čak i rutinske interakcije po ukusu vlasti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
U prošlosti su napori uključivali instaliranje sofisticiranog hardvera za praćenje, stiskanje velikih internetskih kompanija dok ih ne preuzmu poslušni vlasnici, pa čak i naređivanje globalnim tehnološkim divovima da osiguraju da njihovi serveri budu dostupni ruskim regulatorima.
Sada zvaničnici pokušavaju odvući Ruse sa YouTube-a, platforme za video streaming u vlasništvu Googlea, koja dominira ne samo u Rusiji već i širom svijeta, na druge domaće usluge. Hoće li uspjeti, otvoreno je pitanje.
Vlasti koje predvode napore ne skrivaju svoje namjere.
"'Degradacija' YouTubea je prisilni korak, usmjeren ne protiv ruskih korisnika, već protiv administracije stranog resursa koji i dalje vjeruje da može nekažnjeno kršiti i ignorisati naše zakonodavstvo", rekao je Aleksandar Hinštajn, koji je na čelu parlamentarnog odbora za tehnologiju, u objavi za Telegram 25. jula.
Ministarstvo vanjskih poslova otišlo je korak dalje 31. jula, tvrdeći, bez dokaza, da YouTube "nije neutralna platforma; djeluje prema političkim direktivama Vašingtona."
Regulisanje RuNet-a
Već više od jedne decenije, glavni ruski medijski regulator, Roskomnadzor, i pridružene agencije petljale su s osnovnom infrastrukturom za RuNet, testirajući niz alata i metoda za kontrolu onoga što je nekada bio živahan, necenzurisani online univerzum.
Još kasnih 1990-ih regulatori su razvili nešto što se zvalo Sistem za operativne aktivnosti pretraživanja ili SORM, što je uključivalo obaveznu instalaciju specijalnih uređaja od strane svih internet provajdera. Sistem omogućava primarnoj domaćoj obavještajnoj agenciji, Federalnoj službi bezbjednosti, da usisava i prati sve što cirkuliše oko RuNet-a.
SORM i srodne tehnologije su proširene tokom narednih godina, s alatima poput "duboke inspekcije paketa" što je državi olakšalo osujećivanje raznih mjera zaštite privatnosti ili šifrovanja.
Sredinom 2010-ih parlament je donio niz zakona koji zahtijevaju od velikih internetskih kompanija poput Googlea, Facebooka i Applea da smjeste svoje servere na rusku teritoriju, olakšavajući vlastima kontrolu ili praćenje internetskog saobraćaja. Mnoge kompanije su se povukle iz Rusije.
Roskomnadzor je 2018. ciljao na Telegram, aplikaciju za razmjenu poruka koja se široko koristi u Rusiji i regiji. Popularnost aplikacije i njena reputacija snažne enkripcije stavili su je na nišan obavještajnih agencija.
Ali taj napor je završio i blokiranjem miliona web adresa, tehnički poznatih kao internetski protokoli, smještenih na kompjuterskim uslugama u oblaku koje pružaju Amazon i Google. To je poremetilo bezbroj online poslovanja i usluga.
U 2019. zakonodavci su donijeli više amandmana koji su, između ostalog, proširili Roskomnadzorovu mogućnost da stavi na crnu listu i blokira web-stranice i krene za alatima zvanim virtuelne privatne mreže ili VPN-ovi, koji pomažu ljudima da zaobiđu blokade i štite identitet i lokaciju korisnika. Napor je nazvan zakon o "suverenom internetu".
- Ruski planovi za 'super app' kao način nadgledanja i manipulacije
- RSE istražuje: Unutar agencije koja cenzuriše internet u Rusiji
- Da li će ruski internet nalikovati kineskom 'Velikom zidu'
Zvaničnici su također usmjerili pogled na najveće privatne kompanije koje se bave vijestima, informacijama, e-trgovinom i društvenim medijima.
Yandex, izuzetno uspješan domaći tehnološki div nekoć nazvan ruskim Googleom, dominirao je ruskim tržištem vijesti i usluga pretraživanja. Međutim, nakon sveopšte invazije na Ukrajinu 2022., kompanija je bila pod pritiskom da počne cenzurisati informacije o ratu, što je dovelo do egzodusa vrhunskih menadžera i rukovodilaca.
Početkom jula Yandex je zapravo potpuno izašao iz Rusije, odvojivši nekoliko odjela u holandsku holding kompaniju i ostavivši ostatak imovine grupi ruskih biznismena.
Druge velike web kompanije poput VK-a, ruskog ekvivalenta Facebooku, pretvorene su u kompanije pod kontrolom tajkuna saveznika Kremlja ili državnih kompanija.
Regulatori se također kreću prema stvaranju "super aplikacije", jedinstvene aplikacije koja bi se koristila za niz online aktivnosti kao što su chat, plaćanje poreza, traženje romantičnih partnera i plaćanje saobraćajnih kazni.
Šta uraditi s Googleom?
Jedan od najtežih problema za regulatore, međutim, bilo je obuzdavanje ruskog poslovanja najvećih svjetskih tehnoloških kompanija: Googlea, Applea, Facebooka i sličnih kompanija.
Korištenje društvenih medija čini približno 50 posto svih online aktivnosti za Ruse, prema istraživaču tržišta MediaScope. Od tog korištenja, YouTube je dominantna platforma u smislu utrošenog vremena i broja Rusa koji ga koriste. Mnoge od glavnih medijskih kompanija u zemlji intenzivno ga koriste, kao i uticajne osobe i kulturne ličnosti.
Usluga, koja je u vlasništvu Googlea, već se sukobila sa zakonodavcima i regulatorima nakon što je blokirala desetine naloga koji pripadaju izvođačima koji su usklađeni s državom, kao i nekim medijskim kućama koje finansira država. Google je također odbio ukloniti hiljade naloga za koje je Roskomnadzor zahtijevao da budu uklonjeni.
Početkom jula, izvođač Šaman, naklonjen Kremlju, organizovao je protest ispred američke ambasade u Moskvi, žaleći se na blokadu njegovog kanala. Šaman, čije je pravo ime Jaroslav Dronov, izgleda da je izbačen s YouTubea nakon što su ga Evropska unija i Sjedinjene Države sankcionisale zbog njegove glasne podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Nekoliko dana kasnije, 12. jula, dok su neki servisi YouTubea u Rusiji pokazivali znakove usporavanja, Rostelekom, državni telekomunikacioni provajder koji je jedan od najvećih u Rusiji, okrivio je Google, rekavši da nije održao uslugu na svojim "serverima za predmemoriju", lokalno smješteni serverima koji omogućuju brži otpremanje i preuzimanje.
"Ovaj pristup dovodi do pada kvalitete video usluge, što već vidimo", saopštio je Rostelekom novinskoj agenciji Interfax.
Dvije sedmice nakon toga, Hinštajn je javno objavio da će YouTube biti prigušen, tehnički termin koji opisuje namjerno usporavanje web stranice ili aplikacije.
Google nije odgovorio na nekoliko e-mailova RSE u kojima se tražio komentar.
"Pretpostavio sam da bi se usporavanje moglo objasniti takozvanom degradacijom servera predmemorije za Google i YouTube", rekao je za Current Time Sarkis Darbinian, pravni stručnjak za cyber politiku pri zagovaračkoj grupi Roskomsvoboda. "Očigledno, oni polako propadaju."
Umjesto toga, rekao je, vlasti su jasno stavile do znanja da žele "sporo kuhati" YouTube: to jest, sve više usporavati saobraćaj tako da se kvalitet videa pogoršava.
"To bi, sa stanovišta Kremlja, trebalo postepeno da motiviše korisnike da migriraju na domaće inačice", rekao je. "Oni će gurnuti korisnike na ruske verzije, postepeno ih odvikavajući od brzog i kvalitetnog YouTubea na koji su svi navikli."
'Njihova omiljena igračka'
Te ruske verzije su VK Video i RuTube, videoplayer u vlasništvu državnog plinskog diva Gazproma preko njegove podružnice, Gazprom Media. Glavni izvršni direktor Gazprom Media, koji također posjeduje kontrolni udio u VK, bivši je šef Roskomnadzora.
Još jedna ruska video usluga, pod nazivom Platforma, debitirala je u junu.
"Rusko ministarstvo vanjskih poslova poziva na aktivno učešće (Rusa) u razvoju RuTube-a", navodi se u saopštenju ministarstva od 31. jula.
Da li bilo koji od ovih streaming servisa može u potpunosti zamijeniti doseg YouTube-a unutar Rusije je otvoreno pitanje.
Potez regulatora da "uguši" YouTube proizlazi iz zakona koji je izmijenjen 2019. i dao je tu mogućnost Roskomnadzoru.
U martu 2021. regulatori su ugušili Twitter, koji se sada zove X, nakon što je kompanija odbila ukloniti objave za koje je Roskomnadzor smatrao da krše propise. Bila je to "prva upotreba masovnog ciljanog prigušivanja u svrhe cenzure", navodi se u dokumentu američkih i ruskih akademika.
Trud se, međutim, obio o glavu nakon što je velik broj ruskih stranica prestao s radom. Sličan pokušaj poduzet je prošlog januara, sa sličnim rezultatima. Stručnjaci su kasnije rekli da je to bio jedan od najrasprostranjenijih i najdalekosežnijih poremećaja koje je RuNet ikada doživio.
Kada je prvi put počelo prigušivanje YouTube-a, 26. jula, Rusi širom Sibira žalili su se na prekide i probleme sa uslugama mobilnih podataka koji su uticali na druge aplikacije, uključujući Telegram.
U međuvremenu, jedan od najvećih ruskih provajdera mobilnih usluga, MTS, počeo je da upozorava svoje pretplatnike o mogućim poremećajima na YouTubeu, prema državnoj novinskoj agenciji TASS.
"Iz razloga koji su izvan kontrole MTS-a, neki pretplatnici mogu imati problema s YouTubeom", citirao je TASS automatsku poruku na liniji za tehničku pomoć MTS-a.
"YouTube je toliko duboko ušao u živote Rusa da ako bude blokiran, može se pojaviti osjećaj praznine, kao kad se djetetu oduzme omiljena igračka", napisala je ruska internetska tehnološka stranica ComNews.
"Neki ljudi mogu imati napad bijesa, a ljudi koji su lišeni svoje omiljene igračke mogu pokrenuti revoluciju."
Facebook Forum