Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping razgovarali su više od dva sata u Pekingu 14. maja, pri čemu su se obje strane složile da Hormuški moreuz mora ostati otvoren usred rastuće globalne ekonomske zabrinutosti povezane sa sukobom Washingtona s Iranom, saopštila je Bijela kuća.
Samit, prvi susret licem u lice dvojice lidera od oktobra 2025. godine, spojio je ceremonijalni protokol s teškim pregovorima o trgovini, Tajvanu, tehnologiji i sve širim posljedicama sukoba s Iranom.
Trump je prisustvovao svečanoj ceremoniji dobrodošlice u Velikoj dvorani naroda u Pekingu prije nego što su se delegacije sastale iza zatvorenih vrata na razgovorima koji su trajali više od dva sata. Lideri su kasnije prisustvovali državnoj večeri, gdje je Xi pozvao na bližu saradnju, a Trump uputio poziv kineskom lideru da posjeti Bijelu kuću 24. septembra.
Bijela kuća je razgovore opisala kao "dobre" i navela da su Trump i Xi razgovarali o Iranu, krijumčarenju fentanila, pristupu kineskom tržištu za američke kompanije, povećanju kineskih investicija u Sjedinjenim Državama i dodatnoj kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda.
"Dvije strane su se složile da Hormuški moreuz mora ostati otvoren kako bi se omogućio nesmetan protok energije", navodi se u sažetku Bijele kuće.
Kinesko saopštenje o razgovorima nije spominjalo moreuz, navodeći samo da su dvojica lidera "razmijenila mišljenja o važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima, uključujući situaciju na Bliskom istoku, krizu u Ukrajini i Korejsko poluostrvo".
Rat u Iranu i poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz postali su važna pozadina samita, dodatno pojačavajući napore obje vlade da spriječe dalje pogoršanje odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije.
Kina ostaje jedan od najvećih kupaca iranske nafte i održava bliske veze s Teheranom, dok Washington vrši pritisak na Peking da iskoristi svoj uticaj kako bi ohrabrio Iran da prihvati širi mirovni sporazum i ublaži ograničenja na pomorski saobraćaj kroz ovaj strateški plovni put.
Trump je, međutim, umanjio tvrdnje prije odlaska iz Washingtona da Sjedinjenim Državama treba pomoć Kine za rješavanje sukoba, rekavši da "ne misli da nam je potrebna bilo kakva pomoć kada je riječ o Iranu".
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za Fox News, putujući ka Kini, da su Sjedinjene Države iznijele svoj stav Pekingu o tome zašto bi trebalo da preuzme "aktivniju ulogu" u rješavanju sukoba u Iranu.
"Očekujem da će biti mnogo razgovora iza zatvorenih vrata o Iranu", rekla je za RSE Yvonne Chiu iz Američkog instituta za preduzetništvo. "Ali ne očekujem da će to biti javno, dijelom zato što bi to nosilo reputacijski rizik za Kinu u slučaju da ti napori ne uspiju."
Xi zagovara 'stabilne odnose' i nudi poslovne prilike
Xi je iskoristio samit da javno zagovara ono što je nazvao stabilnijim okvirom za bilateralne odnose, uprkos sve intenzivnijem rivalstvu.
Prema saopštenju kineskog Ministarstva vanjskih poslova, dvojica lidera složila su se da teže "konstruktivnom, strateškom i stabilnom odnosu". U uvodnim obraćanjima, Trump je Xija nazvao "prijateljem" i rekao da će "odnosi između Kine i SAD-a biti bolji nego ikada ranije".
Uprkos pomirljivom tonu, duboke podjele ostaju u nizu pitanja, od napredne tehnologije i trgovinskih ograničenja do vojne konkurencije u Aziji. Analitičari smatraju da su obje strane više usmjerene na sprečavanje eskalacije nego na postizanje značajnog diplomatskog proboja.
"Trump želi stabilnost pred izbore za Kongres i dok su Sjedinjene Države i dalje opterećene sukobom s Iranom", rekao je za RSE Daniel Russel iz Instituta za politiku Azijskog društva i bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik. "Peking želi stabilno vanjsko okruženje dok upravlja ekonomskim pritiscima kod kuće."
Trgovinska i ekonomska pitanja ostaju u središtu samita. Bijela kuća je saopštila da je Trump otvorio pitanje pristupa kineskom tržištu za američke kompanije i zatražio dodatnu kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda.
Ranije 14. maja, ažurirani podaci kineske carine pokazali su da je Peking odobrio izvozne dozvole za nekoliko stotina američkih klaonica kako bi nastavile isporuke govedine u Kinu, nakon što su dozvole istekle 2025. godine usred rastućih carina.
Trumpa su na sastanku s Xijem pratili istaknuti poslovni lideri, uključujući izvršnog direktora Tesle Elona Muska, predsjednika Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora Applea Tima Cooka. Xi je američkim poslovnim liderima poručio da će Kina "još šire otvoriti" svoju ekonomiju, ali nije ponudio konkretne obaveze.
"Uprkos širokim najavama, dugoročni pravac ostaje strateško rivalstvo", rekao je Russel. "Većina ishoda biće ograničena, transakciona i potencijalno reverzibilna."
Tajvan ostaje osjetljivo pitanje
Tajvan se izdvojio kao jedno od ključnih pitanja tokom razgovora.
Prema navodima kineske državne agencije Xinhua, Xi je upozorio Trumpa da bi loše upravljanje tim pitanjem moglo dovesti dvije zemlje do direktne konfrontacije.
"Ako se pravilno vodi, dvije zemlje mogu održati stabilnost", rekao je Xi, prema kineskom saopštenju. "Ako se vodi loše, dvije zemlje će se sudariti ili čak sukobiti, dovodeći odnose između SAD-a i Kine u izuzetno opasnu situaciju."
Kina tvrdi da je samoupravni otok dio njene teritorije i obećala je da će ga na kraju staviti pod kontrolu Pekinga, silom ako bude potrebno. Kineski zvaničnici dugo se protive američkoj prodaji oružja i političkoj podršci Tajpeju.
Administracija Donalda Trumpa navodno je odgodila obavještavanje Kongresa o planiranom paketu oružja za Tajvan vrijednom oko 14 milijardi dolara uoči samita, kako bi izbjegla dodatno zaoštravanje odnosa s Pekingom. Tajvanski parlament je nedavno odobrio 25 milijardi dolara posebnih sredstava za finansiranje projektila i druge vojne opreme iz Sjedinjenih Država.
Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana reagovalo je na Xijeve komentare nakon sastanka u Pekingu optuživši Kinu da je "jedini rizik za mir i stabilnost u regionu".
U saopštenju je Tajpej ukazao na ono što je opisao kao kinesko "vojno uznemiravanje" i kampanje pritiska u sivoj zoni oko Tajvana i u širem regionu. Ministarstvo je takođe navelo da Peking "nema pravo da međunarodno govori u ime Tajvana".
Analitičari ističu da Tajvan ostaje najosjetljivije sigurnosno pitanje za Peking i jedno od pitanja koje najviše može destabilizovati šire odnose između Sjedinjenih Država i Kine.
Samit će biti nastavljen 15. maja dodatnim razgovorima, za koje se očekuje da će se fokusirati na vještačku inteligenciju, kontrolu izvoza i geopolitičke tenzije povezane s Rusijom i ratom u Ukrajini.
"Xi Jinping bi želio određene ustupke ili garancije u vezi s Tajvanom i onim što bi Trump učinio u slučaju da Kina pojača pritisak na otok", rekla je Chiu. "To se također uklapa u širi cilj Pekinga, a to je potiskivanje Sjedinjenih Država u Indo-Pacifiku."