Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini (BiH) odgovorila je na pitanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini BiH, poručivši još jednom da imovina pripada državi.
Vučić je 11. juna, u objavi na svom Instagram nalogu, optužio Ambasadu SAD-a u Sarajevu za izazivanje krize u BiH, između ostalog, jer iz Ambasade tvrde da imovina ne pripada entitetima, već državi.
"Kako, gde i od kada negde piše da imovina pripada centralnim vlastima, a ne entitetima", upitao je Vučić Ambasadu.
Iz Ambasade kažu da nema potrebe za ponovnim razmatranjem dobro dokumentirane pravne historije i sudskih presuda u vezi s državnom imovinom u BiH.
"Kako je to pomoćnik državnog sekretara James O'Brien naveo u svom govoru u februaru 2024. godine: 'Postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama. Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi'", poručili su iz Ambasade SAD-a u Sarajevu.
O'Brien je tada rekao da je 2001. godine BiH potpisala Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH i državnu imovinu pripisala BBiH, a ne entitetima.
BiH nema zakon o državnoj imovini već 20 godina zbog nepostojanja političkog konsenzusa.
Vučićeva pitanja u državnoj imovini uslijedila su nakon oštre kritike "svesrpske deklaracije" iz Ambasade u Sarajevu. Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda usvojena je u Beogradu 8. juna.
Iz Ambasade SAD-a u rekli da Deklaracija ima korijene u pravnim dezinformacijama, kao i da zaključci ne predstavljaju obranu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako tvrde autori, "već su smišljeni i opasni napad na taj sporazum i državne institucije Bosne i Hercegovine".
Republika Srpska je ranije pokušavala da donese zakone kojima bi regulirala pitanje imovine na entitetskom nivou. Ta zakonska rješenja je oborio Ustavni sud BiH.
Američka Ambasada u BiH je i u maju prošle godine podsjetila da "prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica, a u ovom slučaju, to je država Bosna i Hercegovina."
Tada su istakli da je ovo pitanje riješeno Ustavom BiH – koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma – u kojem se navodi: "Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti 'Bosna i Hercegovina', nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država".
Vijeće za implementaciju mira je u septembru 2004. godine zatražilo od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine, a raspolaganje tom imovinom, sve do donošenja državnog zakona, je zabranjeno zakonom koji je godinu kasnije nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
