Sjedinjene Američke Države su od 15. marta pojačale zračne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, tvrdeći da su pogodile više od hiljadu meta.
Kampanja, nazvana "Operacija opaki jahač" (Operation Rough Rider), ima za cilj zaustaviti napade Huta na brodove u Crvenom moru i pojačati pritisak na Teheran usred pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Međutim, uprkos razmjerama napada, analitičari sumnjaju da su oni imali trajniji efekat.
"Huti ostaju nepokolebljivi", ocjenjuje Colin Clarke, direktor za politiku i istraživanje u njujorškoj obavještajno-sigurnosnoj firmi Soufan Group.
Iako su određeni objekti uništeni, a neki borci ubijeni, Clarke ističe da izgleda da su Huti kampanju iskoristili u svoju korist, uz povećan broj regrutacija i prikupljanje sredstava.
"Svaki gubitak vjerovatno je kratkoročan i privremen", rekao je za Radio Slobodna Evropa.
Jeremy Binnie, analitičar za Bliski istok iz obavještajne kompanije Janes, dodaje da sposobnost Huta da i dalje izvode napade – naročito na Izrael i američke dronove – potkopava tvrdnje SAD-a da su smanjili njihove kapacitete.
"Za SAD postaje sve neugodnije svaki put kad Huti napadnu Izrael ili obore MQ-9 dron", kaže Binnie.
Nedavna potvrda američke mornarice da je lovac F/A-18 pao s nosača aviona USS Harry S. Truman tokom manevra izbjegavanja napada Huta dodatno je učvrstila percepciju da ova grupa ostaje ozbiljna prijetnja.
U međuvremenu, Huti nastavljaju s raketiranjem Izraela. Dana 2. maja preuzeli su odgovornost za dvije raketne paljbe koje su natjerale izraelsku vojsku da ih presretne i aktivira uzbune širom zemlje.
Američka Centralna komanda tvrdi da su napadi usporili djelovanje Huta: "Lansiranja balističkih raketa pala su za 69 posto, a napadi dronovima za 55 posto", saopšteno je 27. aprila.
"Iran bez sumnje i dalje podržava Hute. Oni mogu napadati naše snage samo zahvaljujući podršci iranskog režima", dodaje se.
Međutim, analitičari upozoravaju da napadi možda imaju suprotan efekat – približavajući Hute još više Iranu umjesto da ih izoluju.
Grupa, formalno poznata kao pokret Ansarallah i označena kao teroristička organizacija od SAD-a, ključni je dio iranske "osovine otpora", mreže nedržavnih aktera koji su u protekloj godini pretrpjeli gubitke.
Huti su od početka rata u Gazi u oktobru 2023. pojačali svoju ulogu u toj alijansi, preuzimajući odgovornost za napade na Izrael i brodove povezane s Izraelom, izražavajući solidarnost s Palestincima.
Iako im ta sve veća vidljivost daje određeni stepen autonomije, stručnjaci smatraju da i dalje u velikoj mjeri zavise od Irana kada su u pitanju oružje i strateška podrška.
"Vrlo dobro znate za šta je američka vojska sposobna i upozoreni se", poručio je američki ministar odbrane Pete Hegseth Iranu na mreži X 1. maja.
"Snosit ćete posljedice u trenutku i na mjestu koje mi izaberemo", naveo je.
Ipak, Clarke smatra da su udari dodatno ojačali savez Huta i Irana.
"Ako išta, ovi napadi su Hute dodatno približili Iranu", rekao je, dovodeći u pitanje mogućnost da budući nuklearni sporazum promijeni ponašanje Teherana.
I Binnie je izrazio skepticizam.
"Američki zvaničnici se možda nadaju da kampanja vrši pritisak na Iran, ali teško je reći da li je to zaista slučaj", smatra Binnie.
Četvrta runda nuklearnih pregovora između Irana i SAD-a, planirana za 3. maj u Rimu, odgođena je zbog "logističkih razloga", prema tvrdnjama omanskih posrednika.
Nakon višesedmičnog bombardovanja, čini se da SAD nije ništa bliže cilju da odvrati Hute od napada ili da oslabi njihovu političku podršku, što otvara ozbiljna pitanja o strateškoj vrijednosti cijele te kampanje.