Vrijeme ne radi za Krležu

U Hrvatskoj je svečano obilježena trideseta obljetnica smrti najvećeg hrvatskog književnika dvadesetog stoljeća Miroslava Krleže. U poplavi kiča, estrade i estetike efekata, vrijeme ne radi za Krležu, rečeno je na simpoziju u organizaciji Hrvatskog društva pisaca.

Od erupcije, preko fascinacije, pa do posvemašnje ravnodušnosti - tako je akademik Krešimir Nemec opisao percepciju Krležina djela u hrvatskoj kulturi.

Nekada je bio ključni intelektualac sa formativnim utjecajem na mnoge generacije, ali danas znači malo ili ništa, pa – ako bismo eliminirali nametanje čitanja nekog autora kroz djelovanje školskog sustava i akademsku zajednicu - obistinile bi se zloguke prognoze samoga Krleže da se njegova djela neće čitati, ili će ih čitati uzak krug ljudi.

„To će biti oni koji će se željeti izdvojiti od popularnoga ukusa i koji će nastaviti njegovati kulturni kapital. Bit će to mali rezervati, otočići visoke kulture i odnjegovana ukusa u moru radikalnoga egalitarizma i umjetnosti jednoga kroja kojim će dominirati spektakl, kič, estrada i estetika efekta. Vrijeme ne radi za Krležu! Krleži prijeti muzealizacija“, ocijenio je Nemec.

U vrijeme interneta, literature lakih rješenja i SMS-a tko ima živaca čitati Krležine rečenice od pola strane, i čekaju se nova čitanja i nove evaluacije njegovog opusa, a hoće li ih biti – ovisi o odnosu zajednice prema svojim velikanima, prema kulturnom kapitalu i održanju visoke kulture, zaključio je Nemec.

Sustavna nebriga

Publicist Marko Grčić upitao se zašto se aktualna vladajuća Socijaldemokratska partija Hrvatske odrekla Krleže i kompletnog opusa hrvatske lijeve misli, što je – po njegovoj ocjeni – uz pametni desni centar sam temelj modernog hrvatskog društva?

„Miroslav Krleža i mnoge velike ličnosti njegova svijeta čekaju uravnoteženu raspravu da se asimiliraju u nacionalnu i državnu svijest. Osim nekih vrijednosti vrhunske kulture – koliko god smo povremeno spremni da ih ignoriramo ili naprosto zaboravljamo - mi naprosto nemamo ništa drugo čime se možemo legitimirati na ulazu u Europsku uniju. Ili doista mislimo da ćemo veći ugled steći svojim pitoresknim političkim kriminalcima, onima čiju je genealoginu upravo Krleža prikazao u 'Gospodi Glembajevima'?“, upitao se Grčić.

Ministrica kulture Andrea Zlatar prozvala je institucije zbog sustavne nebrige o Krleži:

„Riječ je o barem pet ili šest insitucija u našemu gradu - tu su i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, i Leksikografski zavod koji nosi Krležino ime, i Društvo hrvatskih književnika koje ima zakladu, i Nacionalna i sveučilišna knjižnica... Dakle, to je cijeli popis institucija koje - moram kazati – nisu u posljednjih dvadesetak brinule o Krleži i o Krležinoj ostavštini.“

A evo kako je Krležu lapidarno za naš radio ocijenio povjesničar Ivo Banac, također sudionik simpozija:

„Genijalac u jednoj žabokrečini, koji se naravno morao boriti za svoj integritet protiv mnoštva neprijatelja i prijatelja koji su ga na razne načine zlorabili i nikada ga nisu ostavili na miru. Možda je imao više problema s prijateljima, jer – njih se teže riješiti!“

Krležin jubilej obilježila je i druga udruga književnika – Društvo hrvatskih književnika, kao i Nacionalna i sveučilišna knjižnica prigodnom izložbom.