Vašington izgleda da priprema Kijev i Moskvu za velike kompromise kako bi se okončao dug i krvav rat, uoči susreta američkog i ruskog predsjednika, pri čemu je potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) JD Vance upozorio da će svaki mirovni sporazum vjerovatno ostaviti obje strane "nezadovoljnima".
"To neće nikoga učiniti posebno sretnim. I Rusi i Ukrajinci će, vjerovatno, na kraju dana biti nezadovoljni time", rekao je Vance u intervjuu za Fox News emitovanom 10. avgusta.
Ova izjava dolazi uoči planiranog sastanka 15. avgusta na Aljasci između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina, što će označiti prekid dugotrajne međunarodne izolacije lidera Kremlja otkako je pokrenuo punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Razgovori dolaze u ključnom trenutku, dok Tramp sve češće kritikuje Putina, a ruski predsjednik ne pokazuje nikakve znakove popuštanja u vezi sa maksimalističkim zahtjevima Kremlja.
Tramp je posljednjih dana sugerisao da bi rješenje rata moglo uključivati "razmjenu teritorija".
"Vratićemo nešto nazad, a nešto ćemo zamijeniti", rekao je Trump u Bijeloj kući 8. avgusta. "Biće neke razmjene teritorija na korist obje strane, ali o tome ćemo razgovarati kasnije ili sutra."
Te izjave izazvale su oštre reakcije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i evropskih saveznika Kijeva, koji su izrazili snažnu podršku bezbjednosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
"Kraj rata mora biti pravedan, i zahvalan sam svima koji danas stoje uz Ukrajinu i naš narod zarad mira u Ukrajini, koja brani vitalne bezbjednosne interese naših evropskih nacija", rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama 10. avgusta.
Dodao je da Kijev "cijeni i u potpunosti podržava" izjave podrške svojih zapadnih saveznika.
Zelenski je u ranije objavljenom video obraćanju upozorio da bilo kakav mirovni sporazum koji isključuje Kijev ili podrazumijeva ustupanje teritorije neće biti prihvatljiv.
"Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatoru", rekao je.
"Svaka odluka donesena bez Ukrajine istovremeno je odluka protiv mira. One neće donijeti ništa. To su mrtve odluke. Nikada neće funkcionisati", poručio je Zelenski.
U svom večernjem obraćanju 10. avgusta, Zelenski je rekao:
"Razumijemo namjeru Rusije da pokuša prevariti Ameriku — to nećemo dozvoliti."
Šefica vanjske politike Evropske unije, Kaja Kallas, takođe je naglasila da svaki dogovor između Vašingtona i Moskve o okončanju rata mora uključivati Kijev i EU.
"SAD imaju moć da natjeraju Rusiju da ozbiljno pregovara. Svaki sporazum između SAD-a i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je to pitanje bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope", rekla je Kallas.
"Međunarodno pravo je jasno: sve privremeno okupirane teritorije pripadaju Ukrajini", rekla je Kallas.
Kallas je upozorila da "sporazum ne smije poslužiti kao odskočna daska za dalju rusku agresiju protiv Ukrajine, transatlantskog saveza i Evrope".
Najavila je da će 11. avgusta sazvati sastanak evropskih ministara vanjskih poslova kako bi se razgovaralo o narednim koracima. Ukrajina je saopštila da će ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha prisustvovati tom sastanku.
Evropski lideri pozdravili su Trumpove napore da pokuša riješiti vojni sukob koji traje već 41 mjesec, ali su naglasili potrebu da se izvrši pritisak na Moskvu i obezbijede sigurnosne garancije za Kijev.
U zajedničkoj izjavi 9. avgusta, lideri Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Finske i Evropske komisije istakli su da "samo pristup koji kombinuje aktivnu diplomatiju, podršku Ukrajini i pritisak na Rusku Federaciju da okonča svoj nezakoniti rat može uspjeti".
Evropski lideri su se takođe obavezali da će nastaviti sa značajnom vojnom i finansijskom podrškom Ukrajini, dodajući da "Ukrajina ima slobodu izbora o svojoj sudbini".
U drugoj izjavi koju su 10. avgusta objavili zapadni saveznici Kijeva, Nordijsko-baltička grupa 8 izrazila je podršku Ukrajini i poručila da se mir može postići samo povećanim pritiskom na Rusiju da zaustavi svoj "nezakoniti" rat.
Lideri Danske, Estonije, Finske, Islanda, Letonije, Litvanije, Norveške i Švedske saopštili su da "ponovo potvrđuju princip da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom".
Wall Street Journal je, pozivajući se na neimenovane pregovarače, 9. avgusta izvijestio da su evropski zvaničnici predstavili kontra-prijedlog na neprecizirani američki plan, koji uključuje zahtjev da se prekid vatre dogodi prije bilo kakvih drugih koraka, te da svaka razmjena teritorija bude uzajamna i uz sigurnosne garancije.
Evropski zvaničnici su svoje prijedloge predstavili Vanceu tokom sastanka sa ukrajinskim i evropskim predstavnicima u jednoj seoskoj rezidenciji u blizini Londona 9. avgusta, navodi se u izvještaju.
Izvještaj Wall Street Journala nije mogao odmah biti potvrđen.Reuters je citirao jednog evropskog zvaničnika koji je rekao da je Vanceu predstavljen alternativni plan, ali bez dodatnih detalja.
Ruska invazija se pretvorila u najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, razarajući Ukrajinu i transformišući Rusiju – pretvarajući njenu ekonomiju u ratnu mašineriju i uspostavljajući državu sa policijskim režimom koja kriminalizuje neslaganje.
Prema zapadnim procjenama, ruske žrtve – poginuli i ranjeni – premašuju milion, dok se vjeruje da je broj poginulih Ukrajinaca veći od 100.000, a ukupne žrtve oko 400.000.
Uprkos ogromnim gubicima i međunarodnom pritisku, Putin nastavlja da koristi prednost i na bojnom polju i van njega.
Prisilno ustupanje teritorije?
Nije jasno šta je Trump mislio pod "razmjenom teritorija", s obzirom na to da Ukrajina trenutno ne kontroliše nijednu rusku teritoriju.
Rusija je zauzela Krimsko poluostrvo i dijelove istočne Ukrajine 2014. godine, a sada okupira oko petinu zemlje, uključujući gotovo cijelu Luhansku oblast i značajne dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti – za koje Moskva sada neutemeljeno tvrdi da pripadaju Rusiji.
Visoki zvaničnik EU rekao je za RSE 10. avgusta da je "ruski stav po pitanju teritorije predstavljen kao razmjena, ali izgleda kao jednostrana razmjena".
"Predsjednik Trump ne smatra da je ustupak Putinu to što se sastaje s njim na Aljasci. Naprotiv, Trump namjerava da lično procijeni situaciju u razgovoru s Putinom."
"Sigurnosne garancije su od najveće važnosti za Ukrajinu. Najčvršća sigurnosna garancija bila bi da ne postoje ograničenja za ukrajinske oružane snage i savezničku podršku Ukrajini", dodao je zvaničnik.
Zelenski nije pozvan na samit na Aljasci, iako je rekao da je spreman da se sastane s Putinom licem u lice. Putin je redovno odbijao sastanak sa Zelenskim.
Američki mediji su izvijestili da Trump razmatra mogućnost da pozove Zelenskog na Aljasku, iako su neki izvori iz Bijele kuće umanjili značaj tih izvještaja, a nije poznato kako bi Putin reagovao na takav potez.
Vance je u intervjuu za Fox News rekao da je Trump ubijedio Putina da se sastane sa Zelenskim i da se planira budući sastanak, iako nije naveo detalje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je za ABC News da će "kada dođe do sveobuhvatnih pregovora... biti riječi o teritoriji".
"Biće, naravno, riječi o sigurnosnim garancijama, ali i o apsolutnoj potrebi da se prizna da Ukrajina sama odlučuje o svojoj budućnosti, da mora biti suverena nacija koja sama bira svoj geopolitički pravac – naravno, bez ograničenja u pogledu broja svojih vojnih trupa", rekao je Rutte.
Ustupanje nacionalne teritorije Rusiji bilo bi izuzetno rizična politička odluka za Zelenskog. Istovremeno, veliki dio ukrajinskog stanovništva je "umoran" od rata, prema riječima gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička.
"Svi u našoj državi, u našoj zemlji, umorni su od ovog rata", rekao je uticajni političar.
"Nažalost, platili smo ogromnu cijenu za ovaj rat: izgubili smo mnoge patriote, vojnike i naše građane. Stotine gradova su uništene. Veliki dio Ukrajine je okupiran od strane Rusije", dodao je.
Uz izvještavanje ukrajinskog servisa RSE-a, Reutersa i dpa
