Ustavni sud Bosne i Hercegovine razriješio je 13. jula dužnosti Zlatka Kneževića, trenutno jedinog suca u tom sudu iz entiteta Republika Srpska, zbog prijevremenog odlaska u penziju.
Učinjeno je to na Kneževićev zahtjev koji je podnio krajem juna, zbog odlaska u penziju 2. januara 2024. godine, saopćio je Ustavni sud 14. jula.
Narodna skupština RS usvojila je u aprilu ove godine zaključak kojim poziva Kneževića da podnese ostavku te pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Razlog za to bio jer je Ustavni sud BiH nekoliko puta stavio van snage zakone kojima je RS pokušao prisvojiti državnu nepokretnu imovinu.
Ustavni sud saopćio je, također, da je na sjednici 13. jula odbio raspravljati o Kneževićevom prijedlogu za poništenje ranije odluke o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH.
Tom odlukom Suda izbrisana je odredba koja propisuje da sjednicama Ustavnog suda mora prisustvovati "najmanje jedan sudija iz RS i troje sudija iz Federacije BiH".
Podsjećamo, nakon ove odluke Ustavnog suda, vladajuća koalicija u RS je 21. juna na konferenciji za novinare zaprijetila bojkotom Ustavnog suda BiH.
Narodna skupštine RS potom je usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka tog suda na teritoriji RS, koga je 1. jula poništio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Odlaskom Kneževića u penziju, Ustavni sud ostaje bez sudija iz RS, jer je Miodrag Simović početkom novembra prošle godine, također, otišao u penziju.
Tom sudu nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH, i to već deset mjeseci, od odlaska Mate Tadića u penziju.
Ovo pravosudno tijelo čini devet sudija, od čega četiri imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske.
Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.
Ustavni sud BiH donosi odluke većinom, od najmanje pet glasova, kad je riječ o plenarnim sjednicama.
Odlazak stranih sudija i postavljanje domaćih na njihovo mjesto proteklih godina su tražili političke stranke iz Republike Srpske i Hrvatska demokratska zajednica BiH. Iz ovih stranaka obrazlažu to tvrdnjama da je krajnje vrijeme da institucije BiH i njeni predstavnici preuzmu odgovornost za BiH.
Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće, a njihovo neprovođenje predstavlja kazneno djelo.
