Uspjeh tuzlanskih ljekara: Novi metod dijagnosticiranja hepatitisa B

Najprestižniji međunarodni časopis American Journal of Gastroenterology objavio je prvu dijagnostičku meta-analizu liječnika s Balkana. Dr. Nermin Salkić, dr. Majda Brčić i dr. Predrag Jovanović, liječnici sa Odjela gastroenterologije i hepatologije UKC Tuzla, osmislili su novi metod uspješne dijagnostike kod određene skupine bolesnika koji boluju od hepatitisa B, a da se pacijent ne izlaže invazivnoj proceduri kao što je biopsija jetre. Urednik časopisa American Journal of Gastroenterology ocijenio je njihov rad najbolje urađenom meta-analizom na ovu temu ikada do sada.

Dr. Majda Brčić, s 29 godina, na početku liječničke karijere, upisala je svoje ime u najprestižniji svjetski znanstveni časopis. Bila je dio tima liječnika koji je posljednjih dvanaest mjeseci radio na meta-analizi koja će poboljšati liječenje hepatitisa B. Ova dijagnostička metoda je prva na Balkanu, a tek sedamnaesta u svijetu.

„Hepatitis B je javno zdravstveni problem i tiče se čitave zajednice. Jako je bitno govoriti o tome i jako je bitno promovisati dijagnostiku hepatitisa B. Svako oboljenje je najbolje 'uhvatiti' u njegovoj najranijoj, početnoj fazi, kada možemo planirati neki terapijski protokol na vrijeme. Zbog toga je ovaj naš rad jako bitan, jer će pomoći da se što lakše i jednostavnije dijagnostikuj stadiji jetrenog oboljenja u hepatitisu B, te sukladno tome na vrijeme i vrlo adekvatno planira optimalna terapija.“

Ova meta-analiza sada je svjetski vodič svim liječnicima u dijagnostici stanja pacijenata sa kroničnim hepatitisom B, kaže nam dr. Nermin Salkić, internista i koordinator transplantacijskog tima UKC Tuzla. Dr. Salkić je koordinator i vođa cijelog istraživanja koje je objavljeno u American Journal of Gastroenterology.

„Mi smo trenutno u fazi završetka dva rada koji će ponuditi dva tipa testa za invazivnu procjenu fibroze jetre, koji će moći da ponude tačnost ili u rangu ili čak bolju od fibro-testa, međutim sa jednom vrlo velikom razlikom. Fibro-test je komercijalan. Vi morate platiti otprilike pedesetak do sto eura za svaku analizu. Naš test će biti besplatan i ono s čime mi idemo prema vani upravo je i naslov studije koji će ići bukvalno u smislu besplatna alternativa fibro-testu, koja će također pokazati da je naš test dovoljno precizan da ga može zamijeniti, a ne mora se plaćati.“

Dr. Predrag Jovanović, specijalista interne medicine, koji je također u timu liječnika čiji je rad objavljen, kaže nam da, bez obzira što ovdašnji liječnici nemaju baš najbolje uvjete rada za znanstvena istraživanja, to nije nikakvo opravdanje. Znanje je to što vodi do uspjeha, a ovi liječnici svoje znanje već skoro cijelo desetljeće publiciraju u respektabilnim znanstvenim časopisima.

„Sve je krenulo ustvari sa epidemiološkim studijama, još 2005., 2006., koje smo objavili. Kao prvi autor je bio doc. dr. Salkić, to su bile studije o upalnim bolestima crijeva. Tada smo vidjeli da je Bosna na mapi Evrope i svijeta doslovno rečeno crna rupa što se tiče epidemioloških podataka. Tada smo krenuli sa takvim studijama. Sada idemo ka više sofisticiranim studijama i tu uspjevamo. Što se tiče ovog rada, preciznije, što smo objavili u American Journal of Gastroenterology, on se zasniva uglavnom na predikciji, a koristimo alat, to je vještačka neuronska mreža, alat kojeg koristimo za predikciju stepena oštećenja jetre. To je relativno nova statistička metoda, prilično egzotična, vidimo da se sviđa i urednicima časopisa. Koristimo trenutak, a ideja nam ne nedostaje.“

Uspjeh tuzlanskih liječnika otvara i usmjerava daljnja istraživanja, kaže nam dr. Salkić.

„Ovi naši radovi su unaprijedili ne samo medicinu lokalno, nego medicinu na svjetskom nivou. Svi veći svjetski vodiči kad je u pitanju dijagnostika hepatitisa B prepoznali su tu nepoznanicu, da kažem rupu u znanju kad je u pitanju uloga fibro-testa u dijagnostici hepatitisa B. Mi smo ovom našom meta-analizom dali odgovor na to pitanje koje je bilo neodgovoreno i postavili pravac daljih istraživanja, jer na kraju ove naše meta-analize vi ste dužni dati preporuke kuda dalje studije mogu da idu.“

Dr. Predrag Jovanović, koji ima 35 godina, kaže da je izazov ostati u Bosni i Hercegovini, iako se u BIH veoma malo ili gotovo ništa ne izdvaja za znanost, ali upozorava da bi BiH mogla imati ozbiljan problem odlaska visoko obrazovanih stručnjaka.

„Moram reći da uslovi nisu sjajni, naravno, to je situacija na čitavom prostoru bivše Jugoslavije, međutim, bilo bi dobro otići. Mi smo išli na edukacije, imali smo zaista prilike ići u Evropu, neki od nas i u Sjedinjene Američke Države. Sve je to lijepo i dobro izgleda, ali ipak mislim da je poruka – treba snažan biti da se pokuša nešto i ovdje napraviti. Naravno, ukoliko nas taj politički establišment bude pratio, ukoliko malo pokrenu ovu državu biće lakše. Ako ne, dešavaće se ovo što se sad dešava, to je odljev visokostručnog kadra iz Bosne i Hercegovine. Nažalost. Pa i iz oblasti medicine.“

Poziva ovim liječnicima da odu negdje vani sigurno neće izostati. Primjerice, dr. Salkić je već imao pedesetak takvih ponuda, ali tvrdoglavo se drži rodne grude.

„Kakva nam je u ovom trenutku pamet, mi ćemo vjerovatno ostati u ovoj našoj Bosni i pružati maksimum od sebe, ali niko ne zna šta nosi dan, šta nosi noć. Za sada smo još uvijek Bosanci-naučnici.“

Dr. Majda Brčić kaže da bi oni voljeli Tuzlu, pa i Bosnu i Hercegovinu, napraviti svjetski prepoznatljivim medicinskim centrom. To se može, kaže ona, ali podrška onih koji kroje politiku ove zemlje ne bi smjela izostati.

„Ja još djelomično nisam svjesna veličine svega toga, jako sam uzbuđena i sretna, ponosna sam na svoje kolege, a mogu reći da ćete od nas još čuti i dobiti mnogo. Kako kažu – velika bara, puno krokodila. Mi smo zapravo krenuli onako ispotiha, mi smo jako mladi ljekari, čitav tim je od relativno mladih, ali dosta iskusnih ljekara. Krenuli smo ispotiha, ali smo napravili veliku stvar. Mislim da je to podstrek za sve buduće generacije, za sve naše mlade kolege, kako u našem Centru, tako i u drugim centrima, da rade upravo isto: da istupamo izvan granica Bosne i Hercegovine, pa u ovom slučaju i daleko izvan granica Evrope, te da tamo dajemo svoje doprinose.“

Inače, znanstveni opus liječnika UKC Tuzla u zadnjih pet godina je nekoliko puta jači nego opus istraživača iz ostatka BiH. Dr. Nermin Salkić, dr. Majda Brčić i dr. Predrag Jovanović, trenutačno najbolji u BiH, postali su dio svjetske znanosti, a nama dali razloga za ponos - što su iz Tuzle, iz Bosne i Hercegovine.