Samo nekoliko dana nakon što su stručnjaci UN-a za ljudska prava osudili "dramatičnu eskalaciju" egzekucija u Iranu, moćno Vijeće čuvara ustava odobrilo je strože kazne za špijunažu i saradnju s Izraelom i Sjedinjenim Državama.
Portparol Vijeća čuvara, ustavnog nadzornog tijela Irana, objavio je odluku 1. oktobra, nakon višemjesečnog usaglašavanja s parlamentom oko amandmana.
Ova objava dolazi ubrzo nakon što je jedna komisija UN-a otkrila da su vlasti Irana od početka godine pogubile više od 1.000 osoba, broj koji je Amnesty International ocijenio kao najveći u posljednjih najmanje 15 godina.
"S prosjekom od više od devet vješanja dnevno u proteklim sedmicama, čini se da Iran provodi egzekucije industrijskim tempom koji prkosi svim prihvaćenim standardima zaštite ljudskih prava", naveli su stručnjaci UN-a.
Komisija je izvijestila da je deset osoba ove godine pogubljeno zbog optužbi za špijunažu, a osam njih od 13. juna, kada je Izrael započeo dvanaestodnevni rat protiv Irana.
Nakon objave izvještaja 29. septembra, Iran je pogubio još jednu osobu zbog navodne špijunaže za Izrael.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir, Širin Ebadi, izjavila je da je glavni cilj vlasti da pokažu "nasilno lice" Irana.
"Žele zastrašiti javnost kako ne bi iskoristila slabost političkog sistema izlaskom na ulice", rekla je ona za Radio Slobodna Evropa.
"Životi ljudi postali su oruđe za opstanak vlasti", istakla je.
Nejasna formulacija zakona o špijunaži
Otako je parlament u junu predstavio zakon, pravni stručnjaci i grupe za ljudska prava upozoravaju da njegova nejasna formulacija i oštre kazne stvaraju rizik od proizvoljnih optužbi i masovnih egzekucija, uključujući i za djela koja su ranije nosila blaže kazne ili nisu bila klasifikovana kao špijunaža.
Prema amandmanima, zakon daje Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost ovlaštenje da identifikuje "neprijateljske države i grupe", dok Ministarstvo obavještajnih poslova utvrđuje konkretne "neprijateljske mreže".
Bilo kakva "obavještajna aktivnost, špijunaža ili operativna akcija" u korist tih neprijateljskih entiteta podliježe smrtnoj kazni i oduzimanju imovine.
Zakon eksplicitno označava SAD i Izrael kao "neprijateljske države", dok Vrhovno vijeće može imenovati i druge.
Zakon takođe navodi da, osim smrtne kazne, nijedna druga kazna ne podliježe žalbi.
'Grubo nepravedna suđenja'
U izvještaju Amnesty Internationala naglašava se da Revolucionarni sudovi, koji rješavaju predmete nacionalne sigurnosti i one povezane s drogom, nemaju sudsku nezavisnost te izriču teške kazne poput smrtne nakon "grubo nepravednih suđenja".
Ebadi tvrdi da oštre kazne, poput smrtne, nisu uspjele suzbiti šverc droge.
"Umjesto okrutnih kazni, vlasti bi trebale rješavati korijenske uzroke koji ljude tjeraju na krivična djela povezana s drogom", rekla je, naglašavajući da takvi prekršaji najčešće nastaju u zanemarenim i nerazvijenim područjima.
"Problem je u tome što vlast ne ispunjava svoje osnovne odgovornosti. Umjesto toga koristi nehumane kazne kako bi širila strah", rekla je Ebadi, koja je Nobelovu nagradu za mir dobila 2003. godine.
Ugradnja smrtne kazne u kulturu
Iran je druga zemlja u svijetu po broju godišnjih egzekucija, odmah nakon Kine.
Ebadi je rekla da je Islamska Republika od dolaska na vlast nakon revolucije 1979. godine pokušala normalizirati smrtnu kaznu, čak je sprovodeći javno, kako bi je ukorijenila u društvenu kulturu.
"Ljudi su se nekad okupljali u redovima i dovodili djecu", prisjetila se ranih dana. "Ali to više nije slučaj."
Naglasila je da dok god trenutni režim ostaje na vlasti, "nema šanse" da će smrtna kazna biti ukinuta.
"Dakle, ako pitate šta treba učiniti, rekla bih: moramo raditi na tome da okončamo Islamsku Republiku", zaključila je Ebadi.
