Volodimir Zelenski je od televizijske zvezde postao predsednik Ukrajine ubedljivom pobedom na izborima 2019.
Sada bi mogao da se suoči s još većim izbornim izazovom: stavljanjem na glasanje njegovo vođenje zemlje tokom rata prvi put otkad je Rusija pokrenula opštu invaziju pre više od tri godine.
Usred sve većeg pritiska zapadnih pristalica, ukrajinske vlasti u tišini postavljaju temelje za nove izbore, glasanje koje bi stavilo na test snagu patriotske podrške Zelenskog i da li ratom umorni Ukrajinci žele novo rukovodstvo.
Zvaničnici su negirali da su u toku pripreme, pozivajući se na dugogodišnje argumente da vanredno stanje, koje je proglašeno ubrzo posle početka ruske invazije u februaru 2022, onemogućava održavanje ikakvog glasanja.
"Ne spremamo se za održavanje izbora jer su izbori u ratu nemogući prema Ustavu, sadašnjim zakonima i zdravom razumu zbog bezbednosnih izazova", rekao je za Ukrajinski servis RSE Dmitro Litvin, portparol predsedničke kancelarije.
Međutim, zvaničnici su zapravo počeli da planiraju detalje i da razmatraju detalje u rasponu od štampanja glasačkih listića, preko osiguranje bezbednosti na glasačkim mestima, do toga da milioni ukrajinskih izbeglica koje žive van zemlje mogu da glasaju.
"Mogu da vidim da je poslednjih meseci bilo pravih priprema za izbore", rekao je Oleksij Košel, koji je na čelu nevladine organizacije Komiteta birača Ukrajine. "Vidimo mnogo znakova aktivnosti u izbornim štabovima, reklame koje tiho kruže, milione specijalnih informativnih biltena o partijskim liderima koji se dele".
"Izborna kampanja u Ukrajini je de fakto već počela", rekao je Košel.
Olena Davlikanova, naučnica iz Kijeva i saradnica Centra za analizu evropske politike u Vašingtonu, rekla je da ima mnogo znakova da se partije spremaju za nove izbore. Ali, rekla je ona, to bi bilo nemoguće ako Rusija zapravo ne pristane na prekid vatre.
"Mnogi od nas ne veruju da će (predsednik Vladimir) Putin ostati pri svojoj reči", rekla je Davlikanova za RSE. "Bez prekida vatre u Ukrajini je nemoguće održati izbore".
Sluga naroda
Prvo kao deo voljene komičarske trupe, a zatim kao fiktivni profesor u srednjoj školi koji je katapultiran na mesto predsednika u televizijskoj seriji "Sluga naroda", Zelenski je odneo ubedljivu pobedu 2019. godine, pobedivši tadašnjeg predsednika Petra Porošenka.
Ukrajince je privukla njegova sveža, medijski prijemčiva ličnost, kao i njegova obećanja da će normalizovati odnose s Putinom i s Rusijom šire. Međutim, manje od tri godine pošto je Zelenski postao predsednik, Putin je poslao više od 100.000 vojnika u Ukrajinu, u najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svetskog rata.
Ukrajinci su nastavili da podržavaju vođstvo Zelenskog, iako su ukrajinske trupe tokom prošle godine doživljavale neuspeh za neuspehom.
Ruske trupe polako napreduju na više lokacija. Mnogo hvaljena kontraofanziva 2023. nije uspela. Vojni komandanti i politički lideri se spore kako da pojačaju regrutaciju i popune ispražnjene redove. Najviši vojni oficir zemlje je smenjen, kao i ministar odbrane.
Ukrajinski predsednici se biraju na petogodišnji mandat. Zelenski je trebalo da se kandiduje za novi mandat 2024. Međutim, vladini zvaničnici insistiraju da je održavanje novih izbora pravno nemoguće zbog vanrednog stanja, a kamoli zbog logističkih prepreka.
To je otvorilo vrata za kritiku spolja. Putin, koji je doveo u pitanje samo postojanje ukrajinske države, optužio je Zelenskog da je nelegitiman predsednik zbog neodržavanja izbora. Prošle nedelje je predložio da se cela zemlja stavi pod prelaznu vladu koju bi podržavale Ujedinjene nacije.
"Nikoga nije briga šta Putin govori, jer su ukrajinski zakoni vrlo jasni: sva vlast je legitimna osim ako se vanredno stanje ne ukine i izbori ne organizuju na odgovarajući način", rekla je Davlikanova. "Taka da Putin može, znate već šta".
"Putin je ponudio nadzor UN nad Ukrajinom", rekla je ona. "Mi kažemo da Moskvi nudimo nadzor Ujedinjenih nacija, jer tamo nije bilo pravih, fer izbora od 1996. godine".
Međutim, bilo je i kritika iz SAD – najvećeg pojedinačnog snabdevača oružjem ukrajinske vojske.
Neposredno pre spornog sastanka u Ovalnoj kancelariji u februaru, američki predsednik Donald Tramp (Trump), čiji zategnut odnos sa Zelenskim potiče još od njegovog prvog mandata u Beloj kući, nazvao ga je "diktatorom bez izbora".
Kritike spolja ojačale su Zelenskijevu poziciju među Ukrajincima. Jedna anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju pokazala je da se poverenje Zelenskom udvostručilo poslednjih nedelja. Ubrzo posle sastanka u Ovalnoj kancelariji, ukrajinski parlament usvojio je rezoluciju kojom se podržava Zelenski i navodi da će novi izbori biti održani tek pošto se uspostavi "sveobuhvatan, pravedan i održiv mir".
Za pristalice Zelenskog, to ide u prilog odluci da je bolje da se novi izbori održe glasanja pre nego kasnije, kako bi se izbacili sprečili rivali: pre svega Valerij Zalužnij, popularni bivši glavni komandant koji je sada ambasador u Londonu.
Zelenski je smenio Zalužnog pošto je on otvoreno doveo u pitanje odluke vlade u tekstu iz novembra 2023.
Otkako je došao u London, Zalužnij nije rekao ništa javno o izazivanju Zelenskog na izborima. Međutim, on se u istraživanjima javnog mnjenja redovno pojavljuje na vrhu ili blizu vrha.
Druge istaknute političke ličnosti takođe su naznačile da razmatraju kandidovanje protiv Zelenskog ako bude izbora. U februaru je, Porošenko, bogati biznismen kojeg je Zelenski pobedio, izazvao podozrenje kada je otputovao u Vašington na sastanak sa zvaničnicima administracije.
Govoreći na konferenciji, on je rekao da bi Zelenski trebalo da radi na nacionalnoj koaliciji. "Umesto toga imamo veoma čudnu pripremu za izbore", rekao je on.
"Prema mojim informacijama, doneta je odluka da se predsednički izbori organizuju i održe što je pre moguće posle okončanja neprijateljstava", rekao je za Ukrajinski servis RSE opozicioni poslanik Aleksij Hončarenko.
Logističke prepreke
Ako dođe do prekida vatre uz posredovanje SAD, izborni zakon zahteva najmanje 60 dana da kandidati započnu kampanju. Ako bi počelo 20. aprila, na Uskrsa, kako je finski predsednik rekao da je predložio Trampu, to bi značilo da bi najranije izbori zapravo mogli da se održe početkom jula.
Međutim, logistički detalji organizovanja su ogromni: milioni Ukrajinaca su izbeglice u stranim zemljama; samo da se dovedu na glasanje je veliki izazov. To isto važi i da se vojnicima koji se bore na frontu omogući da daju svoj glas.
"Sada izgleda da postoji konsenzus u društvu i među političarima da je za pripremu izbora po okončanju vanrednog stanja potreban duži period od onog koji je predviđen zakonom", rekao je Oleh Didenko, koji je na čelu Centralne izborne komisije, u intervjuu za Ukrajinsku pravdu.
Dok su Ukrajinci rado prihvatali američko oružje, glasači su nepoverljivi po pitanju koliko će američka podrška biti čvrsta u budućnosti, rekla je Davlikanova.
"Šta god da rade Amerikanci, sa kim god da razgovaraju, ukrajinski narod razume", rekla je ona.
"Tako da razumemo da ćemo se osloniti na same sebe", rekla je ona.