Između Vašingtona, Moskve i Kijeva već postoji niz diplomatskih sporova, razgovora pozadinskim kanalima i javnog pozicioniranja, kako bi se otkrilo kako da se zaustavi skoro trogodišnji rat Rusije protiv Ukrajine.
A sad se dodaje novi element: američki predsednik Donald Tramp (Trump) želi da uslovi buduću pomoć SAD Ukrajini dobijanjem većeg pristupa njenim vrednim "retkim zemnim" mineralima – mineralima za kojima je sve veća potražnja za pravljenje baterija, računara, pametnih telefona i električnih automobila, a da se ne spominje oružje.
"Nastojimo da napravimo dogovor s Ukrajinom prema kojem će za ono što im dajemo, oni obezbediti sa svojim retkim zemnim (mineralima) i drugim stvarima", rekao je on novinarima 3. februara.
"Želim da imamo osigurane retke zemne (minerale). Ulažemo stotine milijardi dolara. Imaju odlične retke zemne (minerale). I želim osigurane retke zemne (minerale), a oni su voljni da to urade", rekao je on.
Reakcija Ukrajine? Ne protivimo se.
"Otvoreni smo za činjenicu da se sve ovo može razvijati zajedno, zajedno sa našim partnerima koji nam mogu pomoći da zaštitimo našu zemlju", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu. "To je apsolutno fer. Razgovarao sam o tome u septembru kada smo se sastali s predsednikom Trampom".
Dakle, šta su uopšte retki zemni mineral?
Retke zemni su klasa od oko 17 minerala – na primer, itrijum, cerijum, lantan – koji se nalaze u malim količinama na celoj površini Zemlje. Za njima vlada sve veća potražnja zbog njihove upotrebe u visokotehnološkim proizvodima. Trka za pravljenje manjih i lakših baterija, snažnijih i dugotrajnijih, uključuje upotrebu retkih zemnih minerala. Odbrambenoj industriji su takođe potrebni ti minerali za oružje i povezanu tehnologiju.
Drugi retki zemni minerali se koriste kao hemijski katalizatori, u magnetima, u kompjuterskim memorijama ili u generatorima.
Najveća prepreka za ekstrakciju retkih zemalja je to što mora da se iskopa mnogo zemlje da bi se dobila adekvatna količina tih minerala jer ima samo u tragovima. A onda se moraju izdvojiti i rafinisati, pre nego upotrebe u tehnologiji ili mašinama.
Ukrajina ima značajne količine retkih zemnih minerala, pokazuju podaci Geološkog zavoda Ukrajine.
Ona takođe ima manje retke minerale koji se takođe žele zbog upotrebe u tehnologiji i najsavremenijim industrijama: litijum, na primer, koji se široko koristi u baterijama svih vrsta, i titanijum, koji se koristi u proizvodnji aviona. Neke procene govore da bi se vrednost nalazišta litijuma u toj zemlji mogla proceniti na milijarde dolara.
Tramp je takođe možda mislio na ove minerale, mada to nije jasno rekao.
Ukrajina takođe ima daleko veća nalazišta drugih, uobičajenih mineralnih resursa – uglja, gvozdene rude, nafte i gasa – koji obezbeđuju velike prihode toj zemlji, a takođe i velike mogućnosti za ulaganja.
Mnogi od tih resursa se nalaze u delovima Ukrajine koje su okupirale ruske snage i koje bi na kraju mogle završiti pod potpunom ruskom kontrolom.
Zašto ih Tramp želi?
Trka za lociranje, obezbeđenje, razvoj i monetizaciju retkih zemnih minerala ubrzava se već godinama. Procene američkog Geološkog zavoda za minerale u Severnoj Americi govore da ima oko 3,6 miliona tona u SAD i više od 14 miliona u Kanadi. SAD su drugi najveći proizvođač u svetu posle Kine. Australija i Burma su takođe među velikim proizvođačima.
Međutim, 2023. godine je Kina, koja proizvodi oko 60 odsto svih retkih zemnih minerala u svetu i prerađuje skoro 90 odsto, uznemirila svetska tržišta kada je objavila zabranu ekstrakcije i proizvodnje retkih zemnih elemenata.
To je izazvalo alarm na Zapadu, gde su poslanici i kreatori politike bili zabrinuti da će zapadna tehnologija biti osakaćena manjkom retkih zemnih minerala.
Kina je dodatno uzdrmala diskusiju 3. februara – istog dana kada je Tramp razgovarao sa novinarima – kada je uvela carine na niz američkih proizvoda u odgovoru na carine koje je Tramp najavio tokom vikenda.
Peking je takođe uveo kontrolu izvoza volframa, telura, rutenijuma i molibdena: kritičnih minerala koji su važni u visokotehnološkoj proizvodnji, ali nisu kategorisani kao retki zemni elementi.
Može li Tramp da uslovi pomoć Ukrajini pristupom retkim zemnim mineralima?
Verovatno.
Ukrajina je u velikoj meri zavisna od SAD u pogledu naoružanja i opreme koja je držala Kijev u borbi protiv ruskih snaga. Kongres je od septembra izdvojio 174,2 milijarde dolara za svrhe vezane za Ukrajinu, pri čemu je većina toga otišla u Ministarstvo odbrane i račune vezane za odbranu, pokazuju podaci Istraživačke službe Kongresa.
Tramp, koji je okončanje sukoba u Ukrajini stavio kao glavni prioritet, i njegovi savetnici su nagovestili da će deo pregovora uključivati podsticaje i pritisak da se Kijev i Moskva dovedu za pregovarački sto.
Buduće uslovljavanje američke pomoći ukrajinskim ustupcima je ključna za to; ubeđivanje Kijeva da američkim investitorima da veći pristup retkim zemnim i kritičnim mineralima mogao bi biti veliki deo te računice.
Bez američkog oružja, ukrajinska vojska bi poklekla usred žestokih napada većih i bolje opremljenih ruskih trupa. Koliko ima vremena pre nego što će se njena odbrana potpuno urušiti, nije poznato.
Ovo nije prvi put da Tramp uslovljava američko oružje ustupcima Ukrajine, posebno predsednika Volodimira Zelenskog. Tokom svog prvog mandata, Trampa je opozvao Predstavnički dom pod kontrolom demokrata posle njegovog telefonskog razgovora sa Zelenskim. U razgovoru je delovalo da je Tramp rekao da će odmrznuti pomoć SAD ako Zelenski ponovo otvori istragu o ukrajinskoj energetskoj kompaniji u čijem je odboru bio sin Džoa Bajdena (Joe Biden), u to vreme bivšeg potpredsednika.
Poslanici su tvrdili da predsednik SAD nema zakonsko pravo da uskrati sredstva koja je dodelio Kongres.
Senat pod kontrolom republikanaca oslobodio je Trampa, koji je negirao krivicu i rekao da je sa Zelenskim imao "savršen telefonski razgovor".
Ovog puta, republikanci kontrolišu oba doma Kongresa, tako da je malo verovatno da će u Kongresu doći do snažne reakcije na uslovljavanje američke pomoć. Štaviše, Tramp i njegovi savetnici su prihvatili čvršći pristup donošenju odluka u Beloj kući, tvrdeći da je Kongres manje uključen u odluke izvršne vlasti.
Šta Kremlj misli o svemu ovome?
Rusija takođe ima značajne rezerve retkih zemnih i kritičnih minerala, iako njen proizvodni kapacitet znatno zaostaje za Kinom i drugim zemljama.
Uopšteno govoreći, sve što komplikuje život Ukrajini smatra se dobrim za Moskvu, koja zna da je američko oružje održalo Kijev u borbi.
Rusija, koja ima prednost na bojnom polju, radi na svom pozicioniranju uoči potencijalnih mirovnih pregovora. To uključuje laskanje predsednika Vladimira Putina.
Jedna od Trampovih uloga za pregovore takođe je bila pretnja da će Ukrajinu preplaviti s još više američkog oružja – što bi bilo loše za ruske trupe i Kremlj.
Na pitanje novinara o Trampovoj izjavi o retkim zemnim mineralima, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da izgleda da Bela kuća želi da natera Ukrajinu da plati pomoć Vašingtona.
"To je očigledno ponuda Ukrajini da kupi pomoć SAD", rekao je on.