Dostupni linkovi

Lideri EU razmatraju rezultate razgovora u Vašingtonu


Predsjednik SAD Donald Trump, s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, šeficom protokola Bijele kuće Monikom Crouli, te liderima Velike Britanije, Francuske, Italije, Finske, NATO-a i Evrpske komisije u Bijeloj kući, 18. avgusta 2025. godine
Predsjednik SAD Donald Trump, s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, šeficom protokola Bijele kuće Monikom Crouli, te liderima Velike Britanije, Francuske, Italije, Finske, NATO-a i Evrpske komisije u Bijeloj kući, 18. avgusta 2025. godine

Lideri Evropske unije (EU) održaće danas video konferenciju kako bi razmotrili rezultate razgovora u Washingtonu 18. avgusta o okončanju rata u Ukrajini, nakon kojih je američki predsjednik Donald Trump pozvao telefonom ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi dogovorio sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

U video konferenciji evropskih lidera u 13 sati 19. avgusta će učestvovati svi članovi Evropskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU, a fokus će biti na koordinaciji sljedećih koraka nakon razgovora u Washingtonu, potvrdio je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa.

"Zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, EU će nastaviti raditi na trajnom miru koji štiti vitalne sigurnosne interese Ukrajine i Evrope", napisao je Costa uoči sastanka lidera EU 19. avgusta, na mreži X.

Britanski premijer Sir Keir Starmer izjavio je da će se pregovori sa SAD o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nastaviti danas, piše BBC.

"Sada ćemo sarađivati sa SAD-om na tim sigurnosnim garancijama", rekao je Starmer iz Washingtona. Potvrdio je da su timovi zaduženi za dalje korake i najavio da će uskoro početi s radom.

Starmer je dodao da vjeruje da bi takve garancije donijele sigurnost i stabilnost. Prema njegovim riječima, one bi umirile ljude u Evropi, u Ukrajini, ali posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da su očekivanja od sastanka u Washingtonu ne samo ispunjena, već i premašena, te da će se ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastati u roku od dvije sedmice.

Sastanak, na koji je Putin pristao tokom telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, održaće se na lokaciji koja još nije određena, rekao je Merz novinarima.

"Američki predsjednik razgovarao je s ruskim predsjednikom telefonom i složio se da će se ruski i ukrajinski predsjednik sastati u naredne dvije sedmice", rekao je.

Merz je takođe rekao da vjeruje da bi cijela Evropa trebala učestvovati u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, pohvalivši Trumpovu najavu da su i SAD spremne da ih pruže. On je kazao i da osjeća da su ovo odlučujući dani za Ukrajinu, ali da nije siguran hoće li Putin "imati hrabrosti" da dođe na sastanak sa Zelenskim.

Merz je, zajedno s delegacijom evropskih lidera, u ponedjeljak učestvovao na sastanku s Trumpom u Washingtonu kako bi pružio podršku sadašnjem ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, te rekao da će se njihovi razgovori s američkom administracijom sada okrenuti detaljima sigurnosnih garancija za Ukrajinu.

Razgovorima u Bijeloj kući prethodio je sastanak Trumpa i Putina na Aljasci 15. avgusta, nakon čega je predsjednik SAD sugerirao da je postignut "veliki napredak" u razgovorima o uslovima za mir.

Zapadni mediji su izvijestili da je Putin predložio mirovni sporazum koji bi podrazumijevao povlačenje Ukrajine s velikog dijela teritorije u regionu Donbasa.

To je izazvalo uzbunu u Kijevu i evropskim prijestonicama, koje se plaše da bi povlačenje iz jako utvrđenih područja ostavilo Ukrajinu opasno izloženom daljim ruskim napadima.

Specijalni izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff je 17. avgusta za CNN rekao da je tokom samita na Aljasci dogovoreno da Washington i njegovi saveznici mogu ponuditi "revolucionarne" garancije Ukrajini u obliku "zaštita sličnih Članu 5", iako nije pružio detalje.

Fraza je proizašla iz Člana 5. osnivačkog ugovora NATO-a, ključne klauzule koja oružani napad na jednu članicu tretira kao napad na sve.

Suprotno uvriježenom mišljenju, on ne obavezuje članice NATO-a na potpunu vojnu intervenciju u znak podrške drugoj članici ako bude napadnuta.

Ono što se kaže jeste da će svaka članica NATO-a "pomoći napadnutoj strani ili stranama tako što će odmah, pojedinačno i u dogovoru s drugim stranama, poduzeti mjere koje smatra potrebnim, uključujući upotrebu oružane sile."

Od osnivanja NATO-a 1949. godine, Član 5 je primijenjen samo jednom: nakon napada 11. septembra. Taj korak je pokrenuo operacije i mjere podrške koje je podupro savez, dok su postojale razlike u obimu i vremenu doprinosa članica alijanse.

Čini se da bi nazovi-aranžman Člana 5 posudio ovaj koncept kolektivne odbrane, za primjenu izvan sistema ugovora NATO-a. To ne bi učinilo Ukrajinu članicom NATO-a, što je nešto što je Trump posebno isključio.

XS
SM
MD
LG