Ukrajinske snage pokušale su zimus da preuzmu inicijativu na bojnom polju na više lokacija, u nastojanju da izbegnu poraz dok su se povlačile iz ruske Kurske oblasti koju su prošlog leta napale uz veliku pompu.
Duž linije fronta od 1.100 kilometara, ruske trupe su usporile višemesečno mukotrpno napredovanje, iskoristivši vreme kada je teren vlažan da obnove snagu jedinica i zalihe oružja u očekivanju boljeg vremena.
One su napadale ukrajinske linije snabdevanja u Kurskoj oblasti kako bi potisnuli ukrajinske trupe preko granice, okončavajući upad koji je osramotio Rusiju i koju Kremlj želi da izbriše.
Sada je, prema rečima visokog ukrajinskog vojnog oficira, Rusija konačno počela novu prolećnu ofanzivu u severoistočnim delovima Ukrajine.
Ukrajina je uzvratila, navodno prešavši rusku granicu po drugi put – u Belgorodskoj oblasti, verovatno s ciljem da spreči prolećnu ofanzivu i drži ruske trupe van ravnoteže.
Izgubljeni u magli rata? Evo šta treba znati o tome kako stvari stoje na terenu tokom četvrtog proleća opšte ruske invazije.
Aprilski napadi
Za stručnjake sa strane, činjenica da su se ruske jedinice spremale za novi napad uglavnom je očekivana, posebno posle relativno mirne zime.
"Zaista je iscrpljujuće i u pogledu ljudstva i oklopnih vozila, i generalno je veoma teško biti u ofanzivi nekoliko meseci, ali Rusija napreduje već više od godinu dana", rekao je za Karent tajm (Current Time) Mihailo Samuš, koji vodi Mrežu za istraživanje nove geopolitike u Kijevu. "To prirodno iscrpljuje oružane snage."
Vrhovni komandant Ukrajine, general Aleksandar Sirski, 9. aprila je potvrdio procenu koju je izneo pre nekoliko predsednik Volodimir Zelenski kada je upozorio da se ruske snage spremaju za novi prodor u oblasti Sumi i Harkiv.
"Mogu reći da je predsednik apsolutno u pravu i da je ova ofanziva već počela", rekao je Sirski u intervjuu koji je objavio ukrajinski list LB.ua.
"Nekoliko dana, skoro nedelju dana, primećujemo skoro udvostručenje broja neprijateljskih napada u svim glavnim pravcima", rekao je on.
Ni obim niti razmere ruske kampanje nisu jasni. Oblast Sumi se graniči s Kurskom oblašću, pa su stručnjaci rekli da bi bilo logično da ruske jedinice pređu granicu dok su ukrajinske trupe u defanzivi i ne mogu da pripreme odgovarajuće odbrambene linije.
U Harkivu, ukrajinska ofanziva krajem 2022. godine koja je zahvatila veći deo tog regiona, bila je jedan od najuspešnijih trenutaka Kijeva tokom rata. Međutim, na istočnim delovima regiona, Rusija mesecima potiskuje ukrajinske linije koje se protežu sever-jug duž reke Oskil, preteći gradu Kupjansk.
Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, bio je nezvaničan prioritet ruskih komandanata i ruske snage su terorisale grad raketama i dronovima.
Dalje na jugu, ruske trupe su se nekoliko meseci probijale kroz južna predgrađa Pokrovska, ključnog tranzitnog čvorišta za ukrajinsku odbranu u regionu Donbasa, u, kako izgleda, pokušaju da opkole grad.
Tokom ruskog zimskog zatišja, ukrajinske jedinice su uspele da potisnu neke od ruskih linija izvan Pokrovska. U izjavi za Ukrajinski servis RSE 27. februara, Viktor Trehubov, portparol regionalne komande Hortice, rekao je da su posrnuli ruski napori da se opkoli Pokrovsk.
Najveći problem Ukrajine je održavanje snage trupa na liniji fronta, što je ometalo njenu mogućnost da zaustavi napredovanje Rusije. Zapadni zvaničnici procenjuju da su dve strane zajedno imale više od milion žrtava, što obuhvata poginule i ranjene.
Ipak, zapadni vojni zvaničnici su rekli da borbena sposobnost Ukrajine još nije u potpunosti iscrpljena.
"Ne mislim da je neizbežan poraz Ukrajine", rekao je prošle nedelje na kongresnom saslušanju general američke vojske Kris Kavoli (Chris Cavoli), koji komanduje Evropskom komandom SAD. "Oni su u mnogo boljoj poziciji nego što su bili".
Rusija napadnuta: Drugi deo
Invazija na Kursku oblast prošlog avgusta bila je najveći upad stranih trupa na rusku teritoriju od Drugog svetskog rata. Izdavanjem naređenja, ukrajinski komandanti su se nadali da će postići nekoliko ciljeva: pokazati da i dalje mogu da sprovedu kreativne taktike na bojnom polju; odvući ruske trupe s drugih mesta duž linije fronta, smanjujući pritisak na iscrpljenu ukrajinsku odbranu; i dobiti teritorijalni adut za buduće pregovore s Rusijom.
Prvi cilj je bio manje-više uspešno izveden, odraz mašte koju su, prema rečima stručnjaka, ukrajinske vlasti pokazale tokom celog sukoba. Drugi cilj nije uspešan izveden – umesto da dovuku jedinice s drugih lokacija, ruski komandanti su angažovali delove postojećih jedinica zajedno sa severnokorejskim vojnicima.
S obzirom na to da je Rusija gotovo potisnula ukrajinske trupe iz Kurske oblasti, čini se da ni treći cilj nije ostvaren.
Ipak, ukrajinski komandanti su krajem prošlog meseca naredili novi prekogranični upad, ovog puta u Belgorodsku oblast. Cilj, rekao je ukrajinski vojni stručnjak Aleksandar Musijenko, jeste da se spreče preventivno deluje protiv ruskih planova.
"Razumemo da nakon što je Rusija stalno dovodila dodatne snage da pregrupiše svoje položaje i nadoknadi gubitke, rizici za Sumi i centar grada rastu", rekao je za Musijenko Ukrajinski servis RSE. "Da bismo se suprotstavili tim rizicima, sprovodimo preventivne akcije kako bismo sprečili neprijatelja da brzo pokrene svoje ofanzivne operacije."
"Zato govorimo o aktivnoj odbrani – da bismo sprečili brzo napredovanje neprijatelja na ukrajinsku teritoriju i minimizirali rizike za Sumsku oblast", rekao je on.
S druge strane, ruski napadi u oblastima Harkiv i Sumi može biti odraz smernica koji je predsednik Vladimir Putin dao svom vrhovnom komandantu, generalu Valeriju Gerasimovu, prošlog meseca kada je Putin posetio Kursku oblast.
"Naravno, zamolio bih vas da u budućnosti razmislite o stvaranju bezbednosne zone duž granice", rekao je Putin.
Šta je s prekidom vatre?
Prošlog meseca, Kremlj i Bela kuća su objavili široke konture prekida vatre, ograničenog obustavljanja napada usmerenih na energetsku infrastrukturu kao što su elektrane, dalekovodi, trafostanice i slični objekti. Kijev je podržao ograničeni prekid vatre, pod uslovom da ga se Moskva pridržava.
Kasnije je postignut provizorni sporazum o ograničavanju borbi u regionu Crnog mora, kao deo nastojanja da se ponovo pokrenu velike isporuke ukrajinske – i ruske – poljoprivredne robe. Kremlj je, međutim, insistirao na nekoliko uslova za koje su stručnjaci rekli da izgleda da ih je teško, ako ne i nemoguće, ispuniti.
Sada, skoro mesec dana kasnije, prekid vatre je narušen do tačke kolapsa, pošto i Kijev i Moskva nastavljaju svakodnevne napade, koristeći desetine dronova i moćnih raketa. Ruska balistička raketa naoružana kasetnom municijom 4. aprila je pogodila grad Krivi Rih, za koji su ruski zvaničnici rekli da je bio usmeren na sastanak ukrajinske vojske.
Ukrajina je, međutim, saopštila da je pogođen zabavni park, zajedno s igralištem, što je rezultiralo smrću najmanje 20 ljudi, uključujući devetoro dece.
Poslednjih dana, američki predsednik Donald Tramp (Trump), koji je rešavanje sukoba u Ukrajini postavio kao prioritet, izrazio je frustraciju zbog ruskog kontinuiranog bombardovanja meta u Ukrajini, uključujući i napad na Krivi Rih.
"Nisam srećan zbog onoga što se dešava sa bombardovanjem jer bombarduju kao ludi upravo sada", rekao je Tramp novinarima 7. aprila. "Bombarduju – ne znam šta se tamo dešava."