Evropa je 20. oktobra reagovala nizom poteza i najava s ciljem povećanja pritiska na Rusiju i jačanja podrške Ukrajini nakon što je američki predsjednik Donald Trump navodno izvršio pritisak na ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da se odrekne teritorije kao dio mirovnog sporazuma.
Visoki zvaničnici Evropske unije i sam Zelenski započeli su dan izražavajući sumnje u spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini, dok se nazire mogućnost samita u Budimpešti s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Zelenski je rekao da je "spreman" učestvovati na mirovnim pregovorima u mađarskoj prijestolnici, dok je Evropska unija kritizirala mjesto samita s obzirom na nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda (MKS) protiv Putina.
Šefica za vanjsku politiku Evropske unije Kaja Kallas izjavila je u ponedjeljak da, iako su Trumpovi mirovni napori dobrodošli, "ne vidimo da Rusija zaista želi mir".
"Rusija razumije samo snagu i pregovara samo kada je zaista stavljena na pregovore. Dakle, trenutno to još ne vidimo", rekla je Kallas.
"Što se tiče Budimpešte, ne, nije lijepo... vidjeti da zaista osoba za koju je MKS izdao nalog za hapšenje dolazi u evropsku zemlju", rekla je Kallas, dodajući da je "pitanje da li postoji ikakav ishod".
Ukrajinski predsjednik je rekao da vjeruje da Putin želi odgađanje "pravih mirovnih pregovora" i da nije voljan da se sastane s njim jer bi to zahtijevalo pristanak na konkretne stavove i potencijalne ustupke za okončanje rata.
Zelenski je pozvao na dodatni pritisak na ruskog lidera, rekavši da se Putin "boji sankcija" i sekundarnih sankcija koje bi izvšrile pritisak na rusku ekonomiju.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha dodao je u objavi na X 20. oktobra da „Putin nema namjeru da okonča ovaj rat - on samo pokušava kupiti vrijeme. Zato nam je potreban pritisak, pritisak i pritisak. Jedino što Putin razumije.“
Kremlj je zauzvrat optužio Ukrajinu da šalje kontradiktorne signale koji otežavaju pronalaženje puta ka miru dok Moskva pokušava da se uključi u ozbiljan rad s Washingtonom.
"Pripreme za samit u punom obimu tek trebaju početi", rekao je u ponedjeljak novinarima u Moskvi glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Naravno, svi ispunjavaju naredbe koje su dali predsjednici, ali konsultacije velikih razmjera, timski rad o odgovarajućim uvjetima za samit još nisu počeli. Počeće uskoro", dodao je on.
Američki predsjednik Donald Trump je 17. oktobra u Washingtonu ugostio Zelenskog na razgovorima o budućim mirovnim pregovorima.
Zelenski je na ovom, trećem ovogodišnjem sastanku u Bijeloj kući, planirao razgovarati o mogućem sporazumu prema kojem bi Ukrajina ponudila Sjedinjenim Državama tehnologiju za dronove, u zamjenu za rakete dugog dometa "Tomahawk".
Međutim, Trump je pokazao rezervu prema ideji o isporuci tog oružja Ukrajini i pozvao je Rusiju i Ukrajinu da odmah prekinu borbe, poručivši da je "proliveno dovoljno krvi".
Zelenski je izjavio da je pitanje "Tomahawka" vrlo osjetljivo za Ruse i da se Putin "plaši da bi Sjedinjene Države mogle isporučiti to oružje Ukrajini", jer bi ono omogućilo Kijevu da pogodi strateške vojne ciljeve i infrastrukturu u Rusiji.
Turmp je također najavio da planira sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti u narednim sedmicama.
U intervjuu za NBC, Zelenski je ponovio spremnost da učestvuje u mirovnim pregovorima, uz učešće Sjedinjenih Država i Rusije.
Dodao je i da bi prekid vatre bio preduvjet za početak pregovora.
"Ako želimo da zaustavimo ovaj rat i započnemo mirovne pregovore, moramo ostati tamo gdje jesmo i ne davati Putinu ništa dodatno samo zato što to traži", kazao je.
Šta slijedi dok pregovarači razmatraju samit u Budimpešti?
Washington Post je 18. oktobra izvijestio da je Putin tokom telefonskog razgovora s Trumpom 16. oktobra zahtijevao da Ukrajina preda punu kontrolu nad Donjeckom regijom – strateški važnim dijelom istočne Ukrajine koji je djelimično pod ruskom okupacijom – kao uslov za okončanje rata.
U izjavama kasno 19. oktobra, Trump je rekao da bi regija trebala "ostati podijeljena kako je sada", pri čemu Rusija kontroliše oko 78 posto teritorije Donjecka.
"Treba da stanu tamo gdje jesu. Neka obje strane proglase pobjedu — istorija će odlučiti", napisao je Trump na društvenim mrežama 17. oktobra.
Ponovio je te komentare 19. oktobra, rekavši: "Ostavite kako je sada. Oni mogu... pregovarati kasnije."
Prema pisanju Financial Timesa od 19. oktobra, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, Trump je tokom sastanka u Bijeloj kući rekao Zelenskom da prihvati ruske uslove za okončanje rata, uključujući i predaju Donjecke oblasti.
Međutim, u izjavi novinarima 19. oktobra, Trump je negirao da je razgovarao o tome da Ukrajina preda Donjeck Rusiji.
Prema izvještaju FT-a, Trump je upozorio Zelenskog da je Putin zaprijetio da će "uništiti" Ukrajinu ako ne prihvati njegove uslove.
Na pitanje u intervjuu za Fox News da li je vjerovatno da će Putin prihvatiti mirovni sporazum bez preuzimanja velikih dijelova ukrajinske teritorije, Trump je rekao: "Pa, on će uzeti nešto."
"Mislim, borili su se i on, uh, on [Putin] ima mnogo [ukrajinske] teritorije. Mislim, znate... osvojio je određene teritorije", rekao je Trump u intervjuu emitovanom 19. oktobra, ali snimljen prije sastanka sa Zelenskim i razgovora s Putinom.
Teritorijalni ustupci se očekuju kao dio eventualnog mirovnog sporazuma za Ukrajinu, ali je neizvjesno šta bi Putin mogao prihvatiti – ili šta bi Kijev mogao zakonski ponuditi. Ukrajinski ustav zahtijeva nacionalni referendum za odobravanje bilo kakve promjene teritorije, a takvo glasanje se ne može održati pod vanrednim stanjem koje je na snazi od ruske invazije 2022. godine.
Zelenski je otputovao u Washington prvenstveno zbog mogućnosti da Ukrajina dobije rakete Tomahawk, koje mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti do 2.500 kilometara.
Trump je razmatrao slanje Tomahawk raketa Kijevu sedmicama, dok je bio sve frustriraniji zbog Putinovog odbijanja da pregovara o okončanju rata, ali je nakon razgovora s ruskim predsjednikom izgleda odustao od te mogućnosti – barem za sada.
Zelenski je izjavio da je pitanje raketa Tomahawk "veoma osjetljivo za Ruse" i da se Putin "boji da će Sjedinjene Američke Države isporučiti [rakete] Ukrajini", jer bi to omogućilo Kijevu da gađa strateške vojne lokacije i infrastrukturu, što bi moglo oslabiti ruske ratne napore.
"Dobro je što predsjednik Trump nije rekao 'ne', ali za sada nije rekao ni 'da'", rekao je Zelenski.
Uoči mogućeg samita u Budimpešti, američki i ruski zvaničnici navodno planiraju više sastanaka na nižem nivou nego što ih je bilo u pripremi za susret Trumpa i Putina na Aljasci u avgustu.
Ukrajinski napadi na energetska postrojenja i noćni udari Moskve
U međuvremenu, situacija na terenu u Ukrajini ostaje napeta. Moskva je protekle noći izvela više napada na ukrajinske gradove i stambena područja, dok je Kijev gađao energetska postrojenja unutar Rusije.
Ukrajinski dronovi napali su 19. oktobra gasno postrojenje u ruskom gradu Orenburgu, što je primoralo postrojenje da obustavi prijem gasa iz susjednog Kazahstana, saopćilo je Ministarstvo energetike.
Ovo je prvi prijavljeni napad na postrojenje koje je dio gasno-kemijskog kompleksa Orenburg, kojim upravlja ruski državni energetski gigant "Gasprom".
Kompleks obrađuje gas iz naftno-gasnog polja Orenburg, kao i iz kazahstanskog polja Karačaganak.
Ministarstvo energetike Kazahstana saopćilo je da ih je "Gasprom" obavijestio o pričinjenoj šteti, ali da još nije objavljeno kada bi postrojenje moglo ponovo početi s radom.
Rafinerija nafte u gradu Novokujbiševsku, u ruskoj Samarskoj oblasti, udaljena gotovo 1.000 kilometara od linije fronta, takođe je pogođena ukrajinskim napadima dronovima.
Generalštab Ukrajine potvrdio je da su izvedeni napadi na oba postrojenja, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da Kijev "odgovara na svaki ruski napad".
"Došlo je do povećanja i dometa i preciznosti naših dalekometnih udara po Rusiji. Praktično, svakog dana ili svaka dva, gađaju se ruske rafinerije nafte. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost", rekao je Zelenski.
Tokom posljednjih mjeseci Ukrajina je pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu, što, prema svemu sudeći, izaziva nestašice goriva i rast cijena u samoj Rusiji.
Naftni terminal u Novokujbiševsku pogođen je i prošlog mjeseca, kada je Generalštab Ukrajine saopštio da je infrastruktura pretrpjela znatna oštećenja.
Rusija je 18. oktobra napala ukrajinske gradove koristeći vođene bombe, saopćili su ukrajinski zvaničnici.
Harkiv, Sumi i Zaporižje bili su među gradovima pogođenim vođenim bombama koje su bacili ruski borbeni avioni, prema podacima ukrajinskih snaga protuzračne odbrane.
Četiri osobe su povrijeđene u stambenom naselju grada Lozova u Harkivskoj oblasti, saopćila je Državna služba za vanredne situacije. Ruski dronovi su također prijavljeni iznad Černigova i Dnjepropetrovska.
Nisu dostupni detalji o mogućim žrtvama, ali u Černigovu je pogođen energetski objekat, što je izazvalo nestanak struje za oko 17.000 potrošača na sjeveru zemlje, prema podacima regionalnog dobavljača energije.
