U jednom od najvećih noćnih zračnih napada ovog mjeseca, Rusija je lansirala 270 dronova i 10 raketa na Ukrajinu u ranim jutarnjim satima 19. avgusta, izvijestile su ukrajinske zračne snage.
Napadi su se dogodili samo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao u Bijelu kuću na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ključnim evropskim saveznicima.
Ukrajinski regionalni zvaničnici su 19. avgusta izjavili da je u protekla 24 sata rusko granatiranje Harkivske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske regije odnijelo živote 15 ljudi, a najmanje 76 je povrijeđeno.
Izvještava se da je Poltavska regija posebno pogođena, ostavljajući preko 1.500 stanovnika bez struje. U Černihivu su dronovi oštetili infrastrukturu i poremetili snabdijevanje električnom energijom.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha osudio je ruske napade, nazivajući ih "suprotnošću miru", dok je "u Vašingtonu u toku naporan rad na unapređenju mira".
Razgovori u Vašingtonu inače su okončani Trumpovim obećanjem da će dovesti ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački sto sa Zelenskim, te je usred razgovora nazvao Putina da mu prenese tu ideju.
"Ovo je bio vrlo dobar, rani korak za rat koji traje već skoro četiri godine", rekao je Trump.
Ukrajinski predsjednik je više puta rekao da je dostupan za razgovore, ali Putin nije. Nakon razgovora u Vašingtonu, u saopštenju Kremlja se nejasno govorilo o kontaktima na višem nivou između Moskve i Kijeva - ali dvojica lidera nisu spomenuta po imenu.
"Svaki kontakti koji uključuju najviše lidere moraju se pripremiti s najvećom pažnjom", rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 19. avgusta.
Evropski lideri izrazili su skepticizam da će Putin doći na razgovore bez pritiska SAD-a da to učini.
U Vašingtonu, njemački kancelar Friedrich Merz je rekao: "Ne znamo hoće li ruski predsjednik imati hrabrosti da prisustvuje takvom samitu. Stoga je potrebno uvjeravanje."
Napadi naglašavaju rastuće žrtve među civilnim stanovništvom i infrastrukturom Ukrajine. Rusija negira namjerno ciljanje nevojnih objekata, ali napadi rutinski uništavaju kuće, bolnice, škole i energetska postrojenja.
Sigurnosne garancije za Ukrajinu bile su još jedan ključni element u razgovorima u Washingtonu, a Zelenski je rekao da je razmatran program od 90 milijardi dolara za kupovinu američkog oružja za odbranu Ukrajine.
U intervjuu za Fox News, Zelenski je takođe rekao da su američki i evropski lideri razgovarali o "sigurnosnim garancijama za Ukrajinu iz Člana 5", dodajući da je važno da te garancije spriječe Putina da ikada ponovo pokuša napasti dijelove Ukrajine. Član 5 NATO sporazuma je klauzula saveza o međusobnoj odbrani.
Ali nisu dati detalji o tome kako će to funkcionirati, i mnoge sumnje o tome ostaju.
U međuvremenu, borbe duž linije fronta su ostale intenzivne. Ukrajinski Generalštab je 19. augusta saopštio da je u posljednja 24 sata zabilježeno 186 borbenih angažmana, pri čemu je Rusija lansirala dva raketna napada, 78 zračnih napada i ispustila 162 navođene bombe.
Najžešće borbe su koncentrisane u blizini grada Pokrovska u Donjeckoj oblasti.
Misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini izdala je upozorenje, naglašavajući da intenziviranje ruskih napada uništava živote civila, posebno u zajednicama na prvoj liniji fronta.
"Sa 286 ubijenih i 1.388 povrijeđenih civila, broj žrtava u julu bio je najveći od maja 2022. godine, premašivši i one iz juna 2025. godine“, izvijestila je misija prošle sedmice. Dodala je da je nagli porast prvenstveno posljedica povećane upotrebe avionskih bombi i dronova kratkog dometa.
Danielle Bell, šefica Misije UN-a za ljudska prava, naglasila je da eskalacija najteže pogađa ranjive populacije.
"Bilo da ste u bolnici ili zatvoru, kod kuće ili na poslu, blizu ili daleko od prve linije fronta, ako ste danas u Ukrajini, u riziku ste da budete ubijeni ili povrijeđeni u ratu“, rekla je Bell. "Rizik je znatno veći nego prošle godine i nastavlja da raste."
