Ukrajinci su u utorak obilježili četvrtu godišnjicu ruske invazije emotivnim scenama dok su ljudi polagali cvijeće, palili svijeće i sjećali se poginulih na ceremonijama u gradovima širom zemlje.
U Kijevu je održan minut šutnje za poginule u ratu. U Lavovu su djeca ispunila crkvu kako bi se pridružila molitvama za mir. U Buči su se ponovo probudila gorka sjećanja na brutalne zločine koje su počinili ruski vojnici tokom kratke okupacije grada 2022. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video u kojem je, po prvi put, prikazao bunker u kojem je proveo prve sate rata — i poručio da ruski lider Vladimir Putin nije ostvario svoje ciljeve.
"Nije slomio Ukrajince. Nije dobio ovaj rat. Sačuvali smo Ukrajinu i učinit ćemo sve da osiguramo mir i pravdu", rekao je Zelenski u video obraćanju objavljenom 24. februara.
Zelenski je također rekao da bi želio ugostiti američkog predsjednika Donalda Trumpa u Ukrajini.
"Samo posjetom Ukrajini, gledajući naš život i borbu vlastitim očima, osjećajući naš narod i ovo more boli, može se shvatiti o čemu se zapravo radi u ovom ratu", dodao je.
Ukrajina je ušla u petu godinu sveobuhvatne ruske invazije, najvećeg oružanog sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, s vojskom koja drži linije odbrane uprkos iscrpljujućim napadima u zamrznutim rovovima, dok civili iz noći u noć trpe masovne napade dronovima i projektilima koji su prekinuli snabdijevanje energijom usred oštre zime.
Čak i na dan godišnjice, ruski projektili i dronovi zasuli su Zaporožje na istoku Ukrajine, ranivši nekoliko ljudi.
Procjene broja žrtava variraju, ali jedna nedavna analiza navodi da je poginulo, ranjeno ili nestalo oko 1,2 miliona Rusa te 500.000–600.000 Ukrajinaca.
Sukob je raselio milione Ukrajinaca iz njihovih domova. Svjetska banka je uoči godišnjice saopštila da će obnova ukrajinske ekonomije koštati 588 milijardi dolara tokom deset godina.
Ali da bi to uopšte počelo, rat se mora završiti.
Mirovni pregovori
Pregovori pod vodstvom SAD-a, koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump nakon što je preuzeo dužnost u januaru 2025. godine, nisu donijeli jasan napredak — iako bi dalji pregovori mogli biti održani ove sedmice, prema ukrajinskim vlastima.
Tokom razgovora prošle sedmice, glavni američki izaslanik Steve Witkoff rekao je da je postignut "značajan napredak", te dodao da su se "obje strane složile… nastaviti raditi na sporazumu".
Američka ambasada u Kijevu objavila je u utorak poruku na društvenim mrežama u kojoj priznaje "četiri godine razaranja i ljudske patnje" i navodi da Trump "ostaje posvećen postizanju dogovorenog rješenja i trajnog mira koji osigurava nezavisnu i prosperitetnu budućnost Ukrajine".
Podrška mirovnim naporima izražena je i u saopštenju grupe G7 vodećih industrijskih zemalja, koja okuplja Sjedinjene Američke Države, Japan, Kanadu, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Italiju.
"Izražavamo našu kontinuiranu podršku naporima predsjednika Trumpa da postigne ove ciljeve pokretanjem mirovnog procesa i dovođenjem strana u direktne razgovore. Evropa ima vodeću ulogu u ovom procesu, a pridružuju joj se i drugi partneri", navodi se u saopštenju.
Nakon višemjesečnih razgovora, teritorija ostaje jedna od glavnih tačaka spoticanja. Rusija zahtijeva od Ukrajine da preda ono što još uvijek drži u istočnoj regiji Donbasa, uprkos tome što nije mogla da je vojno osvoji.
To je pitanje oko kojeg ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbija popustiti, navodeći da bi morao održati referendum te da Ukrajinci "nikada ne bi pristali" na takvo nešto.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u utorak novinarima da Rusija još nije ostvarila svoje ratne ciljeve i da će nastaviti borbe dok to ne učini.
"Ciljevi još nisu u potpunosti postignuti, zbog čega se vojna operacija nastavlja", rekao je on.
Potom je Putin izrazio prkosan ton u obraćanju Federalnoj službi sigurnosti, navodeći da Ukrajina "nije uspjela nanijeti strateški poraz Rusiji" i da sada traži druga sredstva.
"Postoji apsolutna potreba da se porazi Rusija. Oni traže bilo koji način, bilo šta. Guraće do neke ekstremne tačke, a onda će zažaliti", rekao je ruski predsjednik.
Pored toga, zvaničnici Kremlja tvrdili su, bez dokaza, da Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokušavaju da snabdiju Ukrajinu nuklearnim oružjem.
Rusija je više puta zveckala nuklearnim oružjem tokom svoje četvorogodišnje invazije u pokušaju da odvrati zapadne zemlje od podrške Ukrajini. Ukrajina i Francuska su odmah odbacile poslednju rusku tvrdnju.
Lideri ponovo potvrdili podršku Ukrajini
Evropski lideri obilježili su godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu ponovnim iskazivanjem podrške Kijivu i osuđivanjem postupaka Moskve.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer, najavljujući novi paket vojne, humanitarne i obnoviteljske pomoći, rekao je: "Rusija ne pobjeđuje u ovom ratu. I neće ga dobiti."
"Ovaj rat je trostruki neuspjeh za Rusiju: vojni, ekonomski i strateški", izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron na platformi X 24. februara.
"Jednog dana, Rusi će shvatiti razmjere zločina počinjenog u njihovo ime, prazninu izgovorenih opravdanja i dugoročne, razorne posljedice po njihovu vlastitu zemlju", dodao je.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte naglasio je da ukrajinski narod zaslužuje pravedan i trajan mir.
"Njihova sigurnost je naša sigurnost", izjavio je tokom ceremonije u Briselu.
Evropske zemlje nastojale su nadoknaditi manjak podrške otkako je američki predsjednik Donald Trump odlučio značajno smanjiti vojnu pomoć Ukrajini. U okviru NATO-ovog mehanizma, evropske države sada kupuju američko oružje i drugu vojnu opremu za Ukrajinu, dok istovremeno održavaju i vlastite isporuke Kijevu.
Protekla godina također je donijela formiranje "Koalicije voljnih"”, koju čine evropske države, Kanada i drugi saveznici, kako bi koordinirali podršku Ukrajini i planirali potencijalnu mirovnu misiju nakon rata ili tzv. "snage za uvjeravanje".
Sigurnosne garancije
Mogućnost raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajinu predstavlja jedan od ključnih zahtjeva Kijeva za postizanje mira: održive sigurnosne garancije kako Moskva ne bi iskoristila pauzu u borbama da se ponovo naoruža i ponovo napadne.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
I ovo je sporno pitanje, jer su ruski zvaničnici više puta izjavljivali da bi raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajini bilo neprihvatljivo. Mnogi analitičari tvrde da Rusija zapravo ne želi mir.
"Plan ostaje iscrpljivanje sposobnosti Ukrajine da se odupre", napisao je Jack Watling iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi 23. februara. "Rusi vjeruju da mogu voditi rat do 2027. godine i vide aktuelne pregovore kao način da unesu razdor u transatlantski savez."
Govoreći za RSE u Kramatorsku, gradu na istoku Ukrajine koji je više puta bio pod ruskim bombardovanjem, jedna lokalna stanovnica izrazila je široko rasprostranjenu želju za mirom dok rat ulazi u petu godinu.
"Voljela bih da se dogovore nešto dobro. Molimo se za to. Ljudi su toliko propatili", rekla je. Čim je završila, začula se snažna eksplozija.
