Sjedinjene Američke Države bi mogle imati svoje trupe na terenu u Ukrajini – iako ne na način na koji mnogi možda očekuju.
Tokom nedavnog telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tokom kojeg je Ukrajina pristala da pauzira napade na rusku energetsku infrastrukturu na 30 dana, pojavila se ideja o uspostavljanju prisustva SAD u ukrajinskim nuklearnim elektranama.
Zelenski je rekao da je u razgovoru sa Trampom razgovarao o mogućnosti američke pomoći u obnavljanju Zaporižja, najveće evropske nuklearne elektrane, koja je pod ruskom okupacijom od marta 2022. godine.
"Rekao sam da samo uklanjanje okupacije Zaporižja nije dovoljno, jer tamo mora da postoji infrastruktura: vodosnabdijevanje, tehničko osoblje i još mnogo koraka kako bi [u budućnosti] stanica počela da donosi novac i struju ljudima", rekao je Zelenski o telefonskom pozivu.
Prema izvještaju Bijele kuće o pozivu od 19. marta, Tramp je rekao Zelenskom da bi američko vlasništvo nad ukrajinskim snabdijevanjem električnom energijom i nuklearnim elektranama "bila najbolja zaštita za tu infrastrukturu".
Američko nuklearno osoblje u Ukrajini
Eksperti koji su razgovarali za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa oprezno su pozdravili prijedlog, rekavši da bi to bila snažna bezbjednosna garancija i korak u pravom smjeru za preusmjeravanje ukrajinske nuklearne moći sa Rusije na Zapad.
"Vjerujem da, ako je gospodin Tramp dao takav prijedlog, Ukrajina ne bi trebalo da odbije, već da pristane na to, uz određene uslove", rekao je Volodimir Omelčenko, direktor energetskog programa Centra Razumkov, istraživačkog centra sa sjedištem u Kijevu.
Ti uslovi bi, kako je sugerisao, uključivali garantovanje potpune ukrajinske kontrole i osiguranje da Energoatom, državno preduzeće za nuklearnu energiju, ostane jedini operater.
"Niko drugi ne zna specifičnosti [elektrane Zaporižja], osim ukrajinskih stručnjaka, budući da svaka nuklearna jedinica ima svoje individualne specifičnosti", rekao je Omelčenko.
Ukrajina ima 15 operativnih reaktora u četiri nuklearne elektrane – od kojih je jednu, elektranu Zaporižja, okupirala Rusija. Dva reaktora su zvanično u izgradnji, ali nisu prijavljene nikakve aktivnosti u radovima više od 30 godina, prema Izvještaju o statusu svjetske nuklearne industrije za 2024. godinu.
Od 15 nuklearnih reaktora, 12 su reaktori iz sovjetskog doba povezani na mrežu prije nego što je Ukrajina stekla nezavisnost 1991. godine. Nuklearna flota zemlje iz sovjetskog doba daje više od polovine energije u zemlji.
Nuklearne elektrane pod paljbom
Situacija u Ukrajini je bez presedana. Aktivni rat se nikada nije vodio u zemlji s više nuklearnih elektrana. Pored okupacije Zaporižja, ruski dronovi su neprijatno zujali u blizini nuklearne elektrane Hmeljnickij u zapadnoj Ukrajini. Rakete i dronovi su letjeli u blizini fabrike u Rivneu u zapadnoj Ukrajini. A u februaru je ruski dron udario u sklonište koje je prekrivalo ruševine uništenog reaktora u Černobilu.
"Prisustvo američkog biznisa, tamošnjih američkih interesa, biće svojevrsna garancija sigurnosti", rekao je politički stručnjak Igor Reuterovič (Reuterovich).
Iako je Rusija više puta gađala ukrajinsku infrastrukturu, prisustvo američkog osoblja na terenu bi se smatralo potencijalnom crvenom linijom koju bi Moskva oklijevala da pređe.
Posljednjih godina Ukrajina pokušava smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nuklearnoj tehnologiji. Sporazum između globalnog nuklearnog giganta Westinghousea i Energoatoma potpisan je u junu 2022. godine, koji garantuje da će ta kompanija obezbijediti kompletno nuklearno gorivo za ukrajinske reaktore, razbijajući monopol koji je Rusija nekada držala. U toku su i planovi za izgradnju novih reaktora koristeći američku tehnologiju u nuklearnoj elektrani Hmeljnickij.
"Jasno je da ovdje postoji garancija sigurnosti, ali i interes za važne investicije, saradnju sa Westinghouseom i drugim američkim kompanijama, [i] nabavku opreme.... Mnogo je pozitivnih stvari u uključivanju Amerikanaca", rekao je Omelčenko.
Zabrinutost zbog američkog prisustva u Ukrajini
Đavo je, naravno, u detaljima. U članku CNN-a od 20. marta, zapadni stručnjaci su "zalili hladnom vodom" ideju da SAD vode ukrajinske nuklearne elektrane.
Zabrinjavajuće je bilo održavanje stabilnog napajanja i dovoljno vode za hlađenje usred tekućih napada na infrastrukturu. A u praktičnom smislu, rekli su stručnjaci, zapadnim nuklearnim tehničarima nedostajalo je iskustvo u radu sa VVER reaktorima sovjetskog dizajna koji se koriste u Ukrajini.
Takođe je došlo do neslaganja oko toga o čemu su tačno razgovarali Tramp i Zelenski preko telefona 19. marta. Prema riječima ukrajinskog predsjednika, razgovor dvojice lidera bio je isključivo fokusiran na elektranu Zaporižju. U saopštenju Bijele kuće, međutim, pominju se "elektrane" u množini, ne samo Zaporižja.
Iako je Zelenski željan da dobije pomoć SAD-a, on je posvećen očuvanju suvereniteta Ukrajine, posebno u sektoru koji je tako usko povezan s nacionalnom bezbjednošću. U telefonskom razgovoru s Trampom jasno je rekao da su "sve nuklearne elektrane u Ukrajini u vlasništvu ukrajinskog naroda".
Jedan mogući kompromis koji su stručnjaci predložili bilo bi stavljanje Amerikanaca u nadzorne odbore nuklearnih elektrana ili čak u sam Energoatom – potez koji bi pružio uticaj i sigurnost, bez prijenosa vlasništva.
Za druge, učešće SAD ne bi bilo dovoljno da popravi situaciju. "Može postojati samo jedan način da se Zaporižje vrati [Ukrajini]", rekao je politički ekspert Vadim Denisenko, a to je "ako ruske trupe napuste [obližnji grad] Energodar... i ovu teritoriju uopšte. Ne vidim druge opcije".
Černobil, mjesto zloglasne nuklearne katastrofe 1986. godine, pokazuje ograničenja međunarodnog prisustva. Čak i uz značajno međunarodno finansiranje i visok globalni profil, nefunkcionalna Černobilska nuklearna elektrana ipak je postala meta tokom sukoba.
To se dogodilo u noći 14. februara, kada je ruski dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom udario u ogromno sklonište koje spriječava izlazak radijacije iz uništenog 4. reaktora.
"Ako američki stručnjaci... dođu u ukrajinske energetske objekte i ostanu tamo, onda će, naravno, biti manje šanse da [ruski predsjednik Vladimir] Putin puca na te objekte", rekao je za Radio Slobodna Evropa ukrajinski politikolog, Serhij Taran.
"Trebalo bi da angažuju osoblje obezbjeđenja", dodao je Taran, "i bilo bi poželjno da ovo osoblje obezbjeđenja bude naoružano sistemima protivvazdušne odbrane".