Od američko-ruskih pregovora s visokim ulozima za potencijalni prekida vatre, razgovori o okončanju rata u Ukrajini idu napred dok američki predsednik Donald Tramp (Trump) nastoji da ispuni svoje predizborno obećanje da će brzo postići dogovor o zaustavljanju borbi.
Međutim, uprkos nedavnom diplomatskom zamahu, tenzije su se rasplamsale u Vašingtonu 28. februara, kada je žestoka razmena reči između Trampa i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog razotkrila duboke podele oko toga kako postići taj cilj. Analitičari kažu da je konkretan sporazum – a kamoli trajni mirovni dogovor – i dalje teško ostvariv, pa izgleda da će se trogodišnji rat nastaviti.
"Postoji raskorak između situacije na terenu i političkog diskursa koji slušamo o prekidu vatre, mirovnim snagama, pa čak i nagodbi", rekao je za RSE Janis Kulge, ekspert za Rusiju s Nemačkog instituta za međunarodna i bezbednosna pitanja u Berlinu. "Sve te stvari su još daleko."
Na terenu, ruske i ukrajinske snage i dalje vode brutalan rat iscrpljivanje s malo teritorijalnih dobitaka i s velikim brojem žrtava.
Oštro zimsko vreme usporilo je borbe u poslednje vreme, dok ruske snage nastoje da popune opremu i vojnike posle višemesečnih iscrpljujućih borbi koje su dovele do stabilnih, ali postepenih dobitaka. Ukrajinska vojska je dotle pod pritiskom i muči se s nedostatkom ljudstva, ali se prilagodila upotrebom novih taktika i tehnologija kako bi otupila ruske napade.
Prema Institutu za proučavanje rata (ISW), tink-tenku sa sedištem u Vašingtonu, ruske snage su poslednjih dana ostvarile mali napredak ka ukrajinskim pozicijama u Kurskoj oblasti, malom delu ruske teritorije koji je Ukrajina zauzela u avgustu 2024.
Ukrajinska vojska je takođe izvestila o novim ruskim napadima u svim smerovima duž fronta, poput blizu grada Pokrovska i sela Nadivka duž zapadne ivice Donjecke oblasti. Ukrajinske snage su saopštile da su nedavno povratile kontrolu nad selom Kotline blizu Pokrovska pošto su pokrenule kontranapad krajem februara.
"Fundamentalna situacija na bojnom polju se nije promenila, a to je da je Moskva i dalje u relativno snažnoj poziciji", rekao je Kulge. "Rusija napreduje – iako veoma sporo i uz visoku cenu".
Kako stvari stoje na liniji fronta?
Ogromni teritorijalni dobici ukrajinskih ili ruskih vojnih snaga u prvim danima rata uglavnom su se pretvorili u napade s velikim brojem žrtava s udarima teške artiljerije i dronova. Ruske snage trenutno kontrolišu oko 20 odsto ukrajinske teritorije i Rusija tvrdi da je pripojila četiri regiona – Lugansk, Donjeck, Zaporižje i Herson – uprkos tome što su neki delovi tih oblasti ostali pod kontrolom Kijeva.
Ukrajinske snage trenutno drže više od 1.500 kilometara linija fronta protiv ruskih trupa, kao i oko 400 kvadratnih kilometara u Kurskoj oblasti.
Na bojnom polju u Ukrajini, ruske snage su zadržale prednost i u velikoj meri su kontrolisale tempo borbi u poslednjih godinu dana, dok su nastojale da ostvare novi napredak zahvaljujući upotrebi kliznih bombi i dronova s eksplozivom koji lete uz upotrebu optičkih kablova.
Međutim, ti ograničeni teritorijalni dobici imali su veliku cenu za Rusiju.
Džordž Baros (George Barros), koji predvodi tim u ISW za praćenje razvoja na bojnom polju, kaže da su se ruske operacije na terenu znatno usporile, posebno otkako je zauzela Avdijivku na istoku Ukrajine u februaru 2024. Ukrajina je branila taj grad od početka invazije, ali se povukla pošto je talas za talasom ruskih napada doveo skoro do predaje njenih iscrpljenih snaga.
"Otkad je zauzela Avdijivku pre nešto više od godinu dana, Rusija nije uspela mnogo da pomeri liniju fronta", rekao je on za RSE. "To ide sa zapanjujućim gubicima vojnika i opreme".
Prema ISW-u, ruske snage su 2024. godine zauzele 4.168 kvadratnih kilometara teritorije, što je dovelo do velikih gubitaka života i na ruskoj i na ukrajinskoj strani.
Tačan broj žrtva na bojnom polju teško je utvrditi. Zelenski je nedavno rekao da je od početka opšte ruske invazije u februaru 2022. Ukrajina u borbama izgubila 46.000 vojnika, dok je 380.000 ranjeno, mada mnogi stručnjaci veruju da je ukupan broj veći.
Procene ruskih žrtava kreću se od 600.000 do 750.000 poginulih ili ranjenih vojnika od početka rata, a procene koje je prikupio ISW govore da Moskva možda gubi oko 25.000 do 30.000 vojnika mesečno, ili otprilike 1.000 vojnika dnevno.
Sama veličina ruske vojske omogućila joj je da apsorbuje velike gubitke, pored dodavanja hiljada vojnika iz Severne Koreje u Kurskoj oblasti.
Procene Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) kažu da je Moskva 2024. godine takođe izgubila više od 1.400 tenkova u ukrajinskim napadima, ali i da je uspela da održi ratne napore zalihama iz sovjetskog doba i povećanjem domaće proizvodnje.
Majkl Kofman (Michael), ekspert za rusku vojsku u Karnegi zadužbini za međunarodni mir, rekao je da je Moskva, iako ima prednost na bojnom polju, verovatno "razočarana" što nije uspela da postigne "operativno značajan napredak".
"Uprkos činjenici da je zadržala veoma značajnu prednost u pogledu materijala i ukupnog ljudstva, nije uspela da te prednosti pretvori u velike dobitke na bojnom polju", rekao je on na onlajn panelu povodom obeležavanja treće godišnjice rata.
Šta će 2025. doneti na bojno polje?
Uprkos pričama o okončanju rata, borbe se nastavljaju. Izveštaji grupe DeepState koja prati javno dostupne podatke pokazuju da su dosad u ovoj godini ruske snage koncentrisale skoro polovinu svojih napada u oblasti oko Pokrovska na istoku Ukrajine.
"Nijedna strana trenutno nije u stanju da sprovede velike operativne manevre, ali Rusi troše mnogo više resursa nego Ukrajinci", rekao je Baros.
Bez verovatnog proboja međusobne linije fronta, stručnjaci kažu da je u ratu sada manje reč o zauzimanju velikih delova teritorije, već o primoravanju druge strane da pretrpi velike gubitke u smislu opreme, municije i žrtava.
Glavne slabosti Ukrajine su nedostatak vojnika koji bi nadoknadili gubitke i neizvesne isporuke zapadne vojne pomoći, posebno imajući u vidu oklevanje Trampove administracije da nastavi da podržava Kijev na bojnom polju kao što su to SAD činile ranije.
To postavlja vitalna pitanja za Ukrajinu na bojnom polju ako se rat nastavi a vojna pomoć SAD prestane.
Prema podacima nemačkog Kilskog instituta za svetsku ekonomiju, evropske vlade – uključujući Veliku Britaniju i Norvešku koje nisu članice EU – doprinele su skoro 64 milijarde dolara vojnoj pomoći Ukrajini do kraja 2024. u poređenju sa 66 milijardi dolara iz SAD u istom periodu.
Zelenski je, posle teške posete Vašingtonu, 1. marta imao topliju dobrodošlicu u Londonu dok su se evropski lideri spremali da se sastanu 2. marta kako bi razgovarali o Ukrajini i evropskoj bezbednosti.
Međutim, Julija Fridrih (Julia Friedrich), istraživačica na Institutu za globalnu javnu politiku u Berlinu, kaže da će evropskim vojskama trebati vreme da pojačaju proizvodnju kako bi adekvatno snabdevale Ukrajinu, možda čak i godine.
"Definitivno gledamo na jaz između onoga što je potrebno Ukrajincima i onoga što Evropljani mogu da isporuče", rekla je ona za RSE. "Postoji nada da će ulaganje u ukrajinsku proizvodnju pomoći, ali će za to biti potrebno prikupiti više sredstava, za šta je takođe potrebno vreme".
Koliko će brzo – ili ako uopšte – evropske vlade morati da premoste taj jaz, ostaje da se vidi i na njih će uticati uspeh i brzina diplomatskih pregovora o okončanju rata. U međuvremenu, čini se da će se rat nastaviti.
"Ruski pregovarači su iskusni i nastojaće da dobiju sve što mogu", rekla je Fridrih. "Moskva je sve uložila u ovaj rat, tako da će biti potrebno mnogo više od prijateljskog telefonskog poziva i sastanka da bi Rusija stala".