Pišu: Mike Eckel i Heorhiy Shabayev
Prije nego što je 2023. godine imenovan za šefa Antimonopolske komisije Ukrajine, Pavlo Kirilenko bio je glavni zvaničnik regionalne administracije u Donjecku, nadgledajući dijelove regije pod kontrolom Ukrajine, dok je dio teritorije bio pod ruskom okupacijom.
Tokom tog perioda, njegova tazbina bavila se investicijama u nekretnine, kupujući 21 imovinu, uključujući poslovne prostore, zemljišne parcele i stanove u glavnom gradu Kijevu i zapadnom gradu Užgorodu. Njegova supruga, čija su se imena rođaka pojavila na vlasničkim papirima, vozila je luksuzni BMW X3.
Situaciju je dodatno pogoršalo to što su na njegovim zakonski obaveznim finansijskim izvještajima postojale ozbiljne nepravilnosti. Osim toga, njegova supruga nije imala prijavljen prihod koji bi opravdao sticanje imovine u vrijednosti od 70 miliona grivnji (oko 1,8 miliona dolara).
Ove informacije, koje su prvi objavili novinari istraživačke jedinice "Sheme" RSE, dovele su do toga da je Kirilenko optužen za "nezakonito bogaćenje" i "davanje lažnih podataka u imovinskoj kartici".
Iako predstavlja skroman uspjeh za borce protiv korupcije, slučaj Kirilenka još jednom podsjeća na problem s kojim se Ukrajina suočava više od decenije – rasprostranjenu i duboko ukorijenjenu korupciju u javnom i privatnom sektoru.
"Očigledno je da nas čeka još mnogo posla. To je tačno, i naravno da korupcija i dalje postoji u Ukrajini", kaže Darija Kaleniuk, ugledna aktivistica i izvršna direktorica ukrajinskog Centra za borbu protiv korupcije, osnovanog 2012. godine. "Međutim, kada uporedim situaciju danas s onom od prije 13 godina... rezultati su nevjerovatni."
Tri godine nakon početka ruske invazije u punom obimu, ukrajinsko društvo i dalje funkcioniše u ratnim uslovima, mobilizirano u podršci oružanim snagama u borbi protiv egzistencijalne prijetnje – ali i u podršci ratnom vođstvu predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ipak, korupcija ostaje ozbiljna unutrašnja prijetnja, što potvrđuju skandali u proteklih nekoliko godina, uključujući one u Ministarstvu odbrane, državnom tužilaštvu i među bogatim biznismenima. Prethodni ministar odbrane smijenjen je zbog afere s napuhanim cijenama hrane za vojsku.
"Dobro je što je u Ukrajini, u četvrtoj godini velikih ratnih dešavanja, i dalje moguće slobodno razotkrivati korupciju i što postoje mehanizmi koji to omogućavaju", rekla je Kaleniuk za RSE. "To pokazuje da imamo otvoreno društvo, sistem kontrole i ravnoteže, da smo slobodna zemlja i slobodno društvo."
Borba za poboljšanje međunarodnog imidža Ukrajine ponekad je bila haotična, kaže Andrij Borovik, izvršni direktor ukrajinskog ogranka Transparency Internationala. Međutim, kako naglašava, nije svaki nered nužno znak korupcije.
"Da li treba govoriti o korupciji tokom rata? Mislim da da – to je neophodno", rekao je Borovik za Ukrajinski servis RSE. "Ali u ukrajinskom društvu postoji tendencija da se svaka neefikasnost ili glupost odmah označi kao korupcija. Tako se stvari ovdje percipiraju."
"Da, korupcija se mora otkrivati, ali ne treba svaku neefikasnost automatski poistovjećivati s korupcijom", zaključio je.
Korupcija u ratu pod Zelenskim
Gnušanje nad korupcijom često se navodi kao jedan od glavnih razloga za proteste na Majdanu 2013-2014., kada su hiljade Ukrajinaca mjesecima izlazile na ulice Kijeva.
Nakon što je predsjednik Viktor Janukovič u februaru 2014. pobjegao iz zemlje, a Rusija pokrenula prikrivenu i otvorenu vojnu akciju u istočnom Donbasu, ukrajinska vojska teško se nosila s odbranom. U nekim slučajevima, nedostajalo je oružja koje je bilo naručeno, ali nikada nije isporučeno.
Problem se velikim dijelom pripisivao korupciji.
Za mnoge je vrhunac cinizma bio post-Majdanski uvid u Janukovičev kompleks Mežigirja, nalik Versaju, gdje je izgradio raskošnu rezidenciju, gostinske kuće, vještačka jezera, kolekciju luksuznih automobila i dok s imitacijom španskog ratnog broda iz 18. stoljeća.
Pobjeda Volodimira Zelenskog na izborima 2019. godine bila je viđena kao novi pokušaj da se društvo odmakne od mita i korupcije – velikih i malih – ka transparentnosti i odgovornosti.
Rat s Rusijom to je otežao.
Tokom invazije, odbrambeni planeri našli su se pod udarom kritika zbog niza šokantnih skandala s javnim nabavkama – što je posebno odjeknulo u društvu koje snažno podržava oružane snage.
Vojni ugovori su bili klasifikovani nakon invazije 2022., ali su u januaru 2023. istraživački novinari otkrili da jedan vojni dobavljač naplaćuje vladi gotovo dva i po puta veću cijenu za jaja od maloprodajne.
Sheme su kasnije otkrile dodatne ugovore sa dobavljačima koji su vojsci isporučivali hranu po cijenama višim od tržišnih. Javnost je izvršila pritisak, što je u septembru 2023. dovelo do smjene ministra odbrane Oleksija Reznikova.
Pod pritiskom Sjedinjenih Država i zapadnih zemalja koje pomažu Ukrajini, vlada Volodimira Zelenskog osnovala je posebnu Agenciju za nabavku odbrambene opreme kako bi pojednostavila način ugovaranja, kupovine i isporuke naoružanja.
Međutim, Reznikovljev nasljednik Rustem Umerov kritikovao je Agenciju zbog, kako je rekao, neefikasnosti i lošeg upravljanja. Branitelji direktorice Agencije, Marine Bezrukove, koja je preuzela funkciju početkom 2024, tvrde da je pomogla u čišćenju netransparentnog, ali ključnog sistema.
Dana 28. januara 2025, vlada je otpustila zamjenika ministra odbrane u sklopu reforme sistema nabavki. Istog dana, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije – specijalizirana agencija za suzbijanje korupcije – pokrenuo je krivičnu istragu protiv Umerova zbog njegovog odbijanja da produži ugovor Bezrukovoj.
"Nažalost, praćenje troškova za odbranu i dalje je vrlo netransparentan proces, a javnost za nepravilnosti saznaje samo u izolovanim slučajevima", rekao je Serhij Mitkalik, direktor nevladine organizacije Antikorupcijski štab.
Koliko je Ukrajina korumpirana?
Transparency International, čiji se indeksi percepcije korupcije pomno prate širom svijeta, navodi da je Ukrajina posljednjih godina značajno napredovala zahvaljujući "reformama usmjerenim na evropsku integraciju i ispunjavanje međunarodnih obaveza".
Međutim, organizacija ističe da je zemlja prošle godine nazadovala zbog reformi koje su se "sprovodile samo formalno" ili su "namjerno usporavane".
Ukrajina se u Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu našla na 105. mjestu od 180 zemalja, ispred Rusije i Bjelorusije, ali iza Moldavije, Mađarske i Rumunije. Sjedinjene Američke Države zauzele su 28. mjesto.
Prošle godine, Dmytro Verbitski, visoki zvaničnik u Uredu državnog tužioca, našao se pod lupom javnosti nakon što je otkriveno da živi u unajmljenoj luksuznoj vili koju je njegov nećak kupio po znatno nižoj cijeni od tržišne.
Istraživački novinari su također pronašli dokaze da je nećak bio samo fiktivni kupac, dok je pravi vlasnik bio biznismen iz Odese.
Stručnjaci su sugerisali da bi aranžman mogao predstavljati utaju poreza, ali je zamjenik tužioca negirao bilo kakve nezakonite radnje.
Kasnije je otkriveno da je Verbitskijeva djevojka 2024. postala vlasnica novog Porschea i trospratne vile u istom luksuznom naselju, iako su njeni prijavljeni prihodi bili znatno niži.
Nacionalni biro za borbu protiv korupcije pokrenuo je krivičnu istragu o Verbitskijevoj imovini. Nekoliko sedmica nakon otkrića i pokretanja istrage, Verbitski je službeno podnio ostavku.
Aktivistkinja za borbu protiv korupcije Darija Kaleniuk tvrdi da ovi skandali i istrage nisu samo znak postojanja korupcije, već i pokazatelj da ukrajinsko društvo i civilni sektor aktivno reaguju na problem.
"To je kao kada bi neko rekao da u Bjelorusiji nema korupcije. Niko ne govori o korupciji u Bjelorusiji, apsolutno niko. Ali to ne znači da korupcije nema", rekla je. "To samo znači da ćete, ako pričate o korupciji u Bjelorusiji, završiti u zatvoru, biti mučeni, ucijenjeni, zastrašeni ili ubijeni."
Što se tiče Pavla Kirilenka, koji je optužen za "nezakonito bogaćenje" kroz sumnjive poslove s nekretninama, tužioci su tražili da bude pritvoren, ali ga je sud 28. avgusta 2024. pustio uz elektronski nadzor i kauciju od 30 miliona grivni (730.000 dolara).
Međutim, kako su otkrili istraživački novinari Shema, kauciju nije platio sam Kirilenko, već biznismen čija je kompanija pod istragom regionalne jedinice Antimonopolskog komiteta.