Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" ističu kako je oslobađajuća presuda za Milenka Živanovića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, "očekivana", te da "Srbija pokazuje da za nju ne vrijede nikakva pravila, već isključivo ponižavanje žrtava u BiH, ali i države BiH".
Viši sud u Beogradu oslobodio je 1. jula Živanovića optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Srebrenici u julu 1995. godine.
Sud je Živanoviću izrekao prvostepenu presudu, i oslobodio ga optužbi da je naredio prisilno preseljenje bošnjačkog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica.
U saopštenju ova dva udruženja se ističe da izvan svih pravnih normi, uprkos enormnim dokazima, pa i onima koje je Haški tribunal ustupio, "Srbija u inat svima oslobađa još jednog, po hijerarhiji, odgovornog za monstruozne zločine u Srebrenici".
"Nadamo se da pravosuđe BiH neće odustati od svoje optužnice koja se i pravno razlikuje od optužnice srbijanskog tužilaštva, te da će ustrajati na progonu Milenka Živanovića", ističe se u saopštenju.
Optužnica BiH tereti ga da je "od marta 1995., pa do sredine jula te godine, u više navrata, izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, sprečavao snabdijevanje, kao i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uslovi i civilno stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu".
Tereti se i da je vršio mobilizaciju vozila sa ciljem prisilnog progona civilnog stanovništva sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dječaka koji su prisilno odvojeni radi zarobljavanja i ubijanja.
Jedinice Vojske RS su u napadu na Srebrenicu, koja je bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija, u julu 1995. godine, kako je utvrdio Međunarodni sud pravde, počinile genocid ubivši više od 8.000 Bošnjaka.
Tokom sudskog procesa u Srbiji Milenko Živanović se branio sa slobode.