Ustav Bosne i Hercegovine ne ostavlja mogućnost entitetima za samoopredjeljenje, što znači da ni najava rezolucije o samoopredjeljenju Republike Srpske, koju je inicirala Narodna skupština RS, nema pravnu snagu.
No, to nije spriječilo entitetsko rukovodstvo da na presudu Miloradu Dodiku reaguju sa najavom donošenja rezolucije o samoopredjeljenju ovog bh. entiteta.
Većina u Narodnoj skupštini RS, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u petak 22. avgusta usvojila je niz zaključaka, nakon što je Centralna izborna komisija BiH oduzela Dodiku mandat predsjednika RS.
Dodik je bez mandata ostao nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Između ostalog, poslanici su kroz zaključke odbacili presudu i mogućnost prijevremenih izbora za predsjednika RS, najavili referendum, te zadužili Kolegijum NSRS da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.
Međutim, nije određen rok za izradu dokumenta, a sam Kolegijum nema ovlaštenja da piše rezolucije – njegova primarna uloga je planiranje rada Skupštine.
U trenutnom sazivu, ovo tijelo se sastoji od predsjednika i četvoro potpredsjednika skupštine, te osam šefova poslaničkih klubova.
Prema skupštinskom Poslovniku, rezolucijom se "ukazuje na stanje i probleme" u određenoj oblasti, te utvrđuje politika i mjere koje po tom pitanju dalje treba provoditi.
Ovo je drugi put ove godine da NSRS poteže pitanje samoopredjeljenja, nakon što je u martu usvojen nacrt novog entitetskog Ustava, koji navodi da "RS ima pravo na samoopredjeljenje".
Slične ideje pojavile su se još 2019. godine kroz usvojene zaključke.
Zaključci bez pravne snage
Profesor ustavnog prava, Davor Trlin, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da zaključci koje je usvojila NSRS neće imati pravnu snagu.
On smatra da se radi o dijelu "šireg političkog odgovora" na presudu i oduzimanje mandata Dodiku.
"Pokušava se sada stvoriti neki privid da će RS implementirati pravo na samopredjeljenje, te slične ideje su se pojavljivale ranije", kazao je Trlin.
Bilo kakva rezolucija o samoopredjeljenju, kaže on, nije ni ustavna ni u skladu sa međunarodnim obavezama.
"Član 1. Ustava BiH definira BiH kao jedinstvenu državu s dva entiteta, ne spominje se nigdje pravo entiteta na jednostrano odvajanje, cijeli Dejtonski sporazum koji je međunarodni ugovor, eksplicitno štiti teritorijalnu cjelovitost BiH", pojašnjava Trlin.
Podsjeća da je Ustavni sud BiH ranije stavljao van snage "neobavezujuće akte" koje je usvajala skupština u Banjaluci.
U maju 2022., državni Ustavni sud je odbacio pojedine odredbe zaključaka i deklaracija, koje je NSRS usvojio u decembru 2021., a koje nalažu da entitetska Vlada u roku od šest mjeseci uputi u proceduru zakone o nekoliko oblasti koje su regulisane na državnom nivou.
Slično mišljenje dijeli Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo. On je ranije za RSE izjavio da u Ustavu BiH ne postoji samoopredjeljenje kao pojam, ali da se u BiH primjenjuje Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji predviđa tu mogućnost.
Ipak, tada je pojasnio da je u praksi ovo moguće ukoliko narod dokaže da je ugnjetavan kao manjina u suživotu sa političkom većinom, te da u RS ovo nije slučaj.
Potencijalne pravne posljedice
Ukoliko rezolucija bude usvojena, Davor Trlin očekuje reakciju Ustavnog suda BiH, Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i državnih pravosudnih organa.
"Tu definitivno treba se stvoriti određeni krug lica. Oni misle da vjerovatno ako je tu uključeno više organa, više, kako bi rekao, pojedinaca, u sklopu nekih mnogoljudnih tijela, da mogu eskulpirati određene članove. Međutim, lako je tu identificirati ko je šta potpisao", ističe Trlin.
On kaže da ovdje možda Dodik ne bi bio direktno odgovoran, nego oni koji mu pomažu, koji potpisuju akte i stavljaju ih na dnevni red NSRS.
Profesor Trlin takođe smatra da usvajanje rezolucije ne bi bio čin otvorene secesije, nego samo nastavak održavanja ranijih narativa koje na površini drže vlasti u RS predvođene Dodikom.
"Zatim da se ostane na vlasti što je više moguće, i eventualno, mislim da se pokušava i dalje nešto ispregovarati, ali vidjeli smo da on koliko god je pokušavao, nije uspio naći sagovornika ni u međunarodnoj zajednici ni među političkim elitama u Sarajevu", zaključio je Trlin.
Šef Kluba poslanika Za pravdu i red i član skupštinskog Kolegijuma, Nebojša Vukanović, u startu odbacuje rezoluciju.
"Mi u toj avanturističkoj politici Milorada Dodika ni na koji način nećemo učestvovati. Mislimo da je to vrlo opasno, Dodik želi dodatno da radikalizuje situaciju i da se poigrava sa RS, i to je za nas neprihvatljivo. Mi ga stalno upozoravamo na posljedice", ističe Vukanović za RSE.
Kaže da je za njegovu stranku dejtonska BiH "Sveto pismo", te da njima "ovakva BiH odgovara".
'Samoopredjeljenje' proglašeno neustavnim prije 25 godina
Ustavni sud BiH je u djelimičnoj odluci 2000. godine ustanovio da je neustavna tadašnja preambula Ustava RS, u kojoj se navodilo pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje.
Tada je sud, takođe, neustavnim proglasio druge ustavne odredbe, koje govore o volji RS da se poveže "sa drugim državama srpskog naroda", te da je "RS država srpskog naroda i svih njezinih građana".
Tada je iz Ustavnog suda saopšteno da je "navođenje suvereniteta, državne samostalnosti, stvaranja države, te svestranog i tijesnog povezivanja RS s drugim državama srpskog naroda" u suprotnosti sa državnim Ustavom, i njegovim odredbama koje garantuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
