Dostupni linkovi

Turković na sastanku sa Lavrovim potvrdila otvaranje Ruskog centra u Banjoj Luci


Ministri vanjskih poslova BiH i Rusije Bisera Turković i Sergej Lavrov na sastanku u Sočiju, 22. decembra 2021.
Ministri vanjskih poslova BiH i Rusije Bisera Turković i Sergej Lavrov na sastanku u Sočiju, 22. decembra 2021.

Ministarka inostranih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković potvrdila je tokom sastanka sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim u Sočiju da je "postignut konsenzus" o otvaranju ruskog ureda u Banjoj Luci.

Turković je tokom susreta u utorak, 21. decembra, pojasnila da je "u Rusiju došla s dobrim vijestima" koje se tiču dogovora da se u Banjoj Luci, političkom i finansijskom centru bh. entiteta Republika Srpska, otvori ured Ruske Federacije u BiH.

“To smo čekali neko vrijeme zbog nemogućnosti državnih institucija da rade, ali to je sad riješeno”, kazala je Turković i dodala kako se "očekuje i donošenje odluke o otvaranju ruskih kulturnih i humanitarnih centara u BiH".

Srpski predstavnici bojkotuju centralne bh. institucije od jula mjeseca, kada je bivši visoki predstavnik Valentin Incko donio odluku o zabrani negiranja genocida.

Lavrov o visokom predstavniku

Lavrov je zahvalio Turković na učinjenom iskoraku, te ponovio da Rusija podržava "temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma kao država koja je njegov garant".

Ponovio je da se Rusija zalaže za "zatvaranje vanjskog protektorata u Bosni i Hercegovini preko 'tzv. Ureda visokog predstavnika u BiH'" (OHR) te da Christian Schmidt nije za Rusiju legitiman visoki predstavnik "jer nije dobio mandat od svih strana, niti od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija".

Podsjećajući da se za pet dana obilježava 25. godišnjica uspostavljanja bilateralnih odnosa između Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine, naveo je da prema njegovom mišljenju dvije zemlje nemaju otvorenih i neriješenih pitanja.

“Naši predstavnici dobro sarađuju i u okviru međunarodnih organizacija i trebamo to da istaknemo. Mi smo zainteresirani za nastavak ovakvih odnosa s BiH. Podržavamo temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma kao država koja je njegov garant”, ponovio je Lavrov.

Lavrov je naveo i kako "više od dvadeset godina nakon Daytona imamo vanjski protektorat u BiH preko 'takozvanog OHR-a'".

"Vijeće za provedbu mira (PIC), koje uključuje Rusiju, odlučilo je da se ide prema zatvaranju OHR-a. Postavljeni su određeni uvjeti, ali na njima su trebali raditi domaći, a ne međunarodni dužnosnici", kazao je Lavrov na konferenciji za medije.

Šta je Moskvi sporno po pitanju Christiana Schmidta?

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) formalno su imenovali Christiana Schmidta za visokog predstavnika 27. maja. Rusija nije saglasna s imenovanjem Schmidta. Ruski stav je da u BiH ne postoji visoki predstavnik jer, prema njima, nije ispoštovana procedura imenovanja Schmidta .

Ovlasti visokog predstavnika su na meti kritika predstavnika Srba u BiH, koji su usko povezani s Rusijom, jer ne postoji mogućnost žalbe na njegove odluke, koje na snagu stupaju čim ih donese. Ured visokog predstavnika otpuštao je službenike, uključujući sudije, državne službenike i članove parlamenta u svojim ranijim godinama postojanja.

Rusija se, uz Kinu, zalaže za oduzimanje ovlasti međunarodnom visokom predstavniku (OHR) u Bosni i Hercegovini odmah, te da se ova pozicija u potpunosti ukine u roku od dvije godine. To su ove dvije zemlje zatražile i u rezoluciji u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Turković o odnosu prema Rusiji?

Turković je kazala kako BiH smatra Rusku Federaciju kao prijateljsku zemlju i jednu od prvih koja je priznala njenu nezavisnost, dva mjeseca nakon referenduma o nezavisnosti marta 1992.

“To znači da je Rusija uvijek bila otvorena i puna razumijevanja za BiH i da ju je uvijek podržavala. BiH je utemeljena i postoji na temelju pravde i dogovora između različitih etničkih zajednica i ljudi koji u njoj žive”, kazala je Turković.

Turković je na konferenciji za medije kazala kako susret s Lavrovom dolazi u važnom trenutku za BiH i region.

“Upoznala sam ministra Lavrova sa svojim ličnim viđenjem situacije te da su građani zabrinuti zbog posljednjih dešavanja i donošenjem zaključaka u Narodnoj skupštini BiH. Realizacija zaključaka može ugroziti mir u BiH i regiji i sav progres koji smo napravili u posljednjih godina. Rušenje ustavnog poretka nije put ka miru bilo gdje u svijetu pa tako ni na Zapadnom Balkanu”, smatra Turković.

Kazala je i kako su razgovarali i o statusu Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), čije prisustvo je utvrđeno Aneksom X Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Ruska strana se zalaže za zatvaranje OHR-a kako bi BiH mogla preuzeti sve obaveze i bila kao sve normalne zemlje. S druge strane imamo mišljenje da je prisustvo OHR-a nužno sve dok BiH ne postane funkcionalna zemlja. Nadamo se da će se naći rješenje kojim će biti zadovoljne oba mišljenja”, kazala je Turković.

Turković je kazala i kako je Ruska Federacija "imala važnu i konstruktivnu smirujuću ulogu kad god je dolazilo do povišenih tonova u BiH".

"Rusija, zbog nacionalne i religijske različitosti, može biti za primjer kako raditi na inkluzivnosti i poštivanju različitosti", kazala je Turković govoreći o ulozi Rusije u BiH.

Bojkot Lavrova u Sarajevu

Posjeta Bisere Turković Rusiji je uzvratna, na poziv ministra Lavrova, a povodom 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa dvije države.

Prethodno, Lavrov posjetio je Bosnu i Hercegovinu 15. decembra 2020. godine.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili su da prisustvuju sastanku s njim, zbog, kako su na posebnoj konferenciji za medije objavili, "nipodaštavanja i negiranja BiH".

Nedostatak zastave Bosne i Hercegovine na sastanku ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te podrška Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, opredijelili su članove Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića da odbiju sastanak sa Lavrovom, objasnili su.

Lavrov se dan ranije u Istočnom Sarajevu sastao sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović.

Održao je tada i sastanak s liderom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Draganom Čovićem na kojem je, kako je saopšteno, razgovarano o političkoj situaciji u BiH i hitnosti promjene Izbornog zakona BiH.

Tokom te posjete se susreo i sa Turković, a nakon sastanka je potpisan Plan konsultacija između BiH i Rusije za period 2020/2021. godinu.

XS
SM
MD
LG