Ministarstvo transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je u toku priprema sporazuma BiH i Rusije o saradnji u oblasti željezničke strukture.
U Nacrtu osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma, u čiji dio je imao uvid RSE, stoji da je „Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, putem Ministarstva inostranih poslova, dostavljena inicijativa Rusije za pokretanje aktivnosti na zaključivanju bilateralnog sporazuma dvije zemlje“.
Ističe se da bi zaključivanje sporazuma stvorilo preduslov za realizaciju projekata „izgradnje željezničke infrastrukture na teritoriji BiH“.
„Ovi projekti bi obuhvatali remont, rekonstrukciju, rehabilitaciju, održavanje i izgradnju novih objekata“, navodi se u Nacrtu osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma BiH i Rusije.
Ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović nije želio da govori o sporazumu uz obrazloženje „da je tek u fazi izrade i da je preuranjeno pričati na tu temu“.
Elektrifikacija i gradnja novih dionica pruga u BiH
No, zamjenik ministra u Ministarstvu, Nedžad Branković, pojasnio je da bi potpisivanje Sporazuma omogućilo provođenje projekta elektrifikacije pružnih pravaca kroz oba bh. entiteta, Republiku Srpsku (RS) i Federaciju BiH (FBiH) koji su povezani sa željezničkim saobraćajem u susjednoj Srbiji.
Namjerava se, kaže Branković, izgradnja i nove pruge na relaciji Vareš -Banovići, u centralnom dijelu BiH, koja bi skratila tranzit i transport roba iz luke Ploče, u Hrvatskoj, prema Beogradu i Budimpešti.
„Ovo je sad opća priča o razvoju saradnje. Mi imamo urađenu tehničku dokumentaciju i za elektrifikaciju pruge Tuzla-Zvornik, odnosno nastavak prema Doboju. Takođe imamo i neke idejne varijante trase ovog pružnog pravca Vareš-Banovići“, navodi Branković za RSE.
Dodaje da je sada teško procijeniti koliko bi koštala realizacija tih projekata.
„To je negdje, cirka, od 60 do 80 miliona maraka, a ova nova dionica pruge je veći investicioni poduhvat. Nezahvalno je sad procjenjivati vrijednost pošto imaju urađena tri varijantna rješenja koja se po sebi značajno razlikuju po sumi“, kaže on.
Projekti bi se, kako je potvrdio Nedžad Branković, finansirali kreditnim sredstvima Ruske izvozne banke.
„Izvozne banke su uobičajeni instrument domaćim industrijama kao poticaj izvoza domaćih industrija na treća tržišta. Tako i Ruska izvozna banka ima taj instrumentarij, ali sve to treba pogledati u kontekstu ukupnih kreditnih aranžmana i drugih zaduženja koje ima Bosna i Hercegovina. Taj proces se provodi u skladu sa Zakonom o vanjskom dugu i zaduživanjima. I to će biti predmet opservacije resornih institucija u proceduri koju treba da prođu takvi sporazumi“, naveo je Branković, ocjenjujući da se radi o „dobroj inicijativi“.
Šta kažu u Transportnoj zajednici jugoistočne Evrope?
U Transportnoj zajednici Jugoistočne Evrope podsjećaju da BiH učestvuje u redovnom dijalogu o politici sa Evropskom unijom (EU), te da je „posebna pažnja posvećena projektima koje ne finansira EU“.
Matej Zakonjšek, direktor Sekretarijata Transportne zajednice za RSE ističe da projekti moraju da poštuju trenutne i buduće obaveze iz sporazuma sa EU.
„Regionalni partneri na Zapadnom Balkanu, računajući tu i BiH, potpisali su Ugovor o Transportnoj zajednici, i mi očekujemo da javne investicije i odluke koje se tiču javnih nabavki, računajući i one u koje su uključene treće zemlje poput Rusije, poštuju EU standarde u potpunosti. To se posebno odnosi na ključne oblasti poput vladavine prava, javne nabavke, zaštitu životne sredine, saobraćajnu infrastrukturu i fer tržišnu utakmicu, kako je navedeno u Ugovoru“, rekao je Zakonjšek.
On ističe i da sporazumi moraju biti u „saglasnosti sa standardima EU koji se tiču zaštite životne sredine, transparentnih i kompetitivnih procesa nabavke, kao i temeljne finansijske analize, da bi se ublažio uticaj na finansijski prostor države“.
Transportna zajednica jugoistočne Evrope (TZ) je međunarodna organizacija osnovanu sa ciljem razvoja saobraćajne mreže između EU i zemalja Jugoistočne Evrope čiji članovi su EI i šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.
Ugovor o transportnoj zajednici između BiH i EU potpisan je u septembru 2017. godine.
Cilj zaključivanja ugovora je stvaranje saobraćajne zajednice u oblasti drumskog, željezničkog, unutrašnjeg, vodnog i pomorskog saobraćaja te razvoj transportne mreže EU i zemalja potpisnica.
Šta o sporazumu kažu entiteti u BiH?
Bosna i Hercegovina ima oko 1.000 kilometara pruge.
Sa nešto više od 600 kilometara (km) pružnih pravaca u entitetu Federacija BiH upravlja preduzeće Željeznice FBiH, a sa oko 400 km pruga u drugom bh entitetu, Republici Srpskoj, Željeznice RS.
Entitetska ministarstva saobraćaja nadležna su za saobraćajnu infrastrukturu i komunikacije unutar entiteta, a državno ministarstvo je nadležno za međunarodni i međuentitetski promet i infrastrukturu.
Za svaku pripremu međunarodnih sporazuma, državno ministarstvo mora zatražiti i mišljenje entitetskih ministarstava.
U Ministarstvu prometa i komunikacija entiteta FBiH ističu da još nisu dobili tekst sporazuma, ali da podržavaju „sklapanje sporazuma koji bi unaprijedio odnose ove dvije države a posebno realizacija budućih projekata iz oblasti željezničke infrastrukture što je nužno za budući razvoj zemlje“.
„Vezano za namjere uspostave nove dionice željezničke infrastrukture između Vareša i Banovića možemo kazati da Vlada Federacije BiH podržava ovaj projekat i da je u 2019. godini izdvojila iznos od 600.000 maraka (300.000 evra) Željeznicama FBiH za program izrade studije izvodljivosti sa geološkim istraživanjima i idejnim projektnim rješenjem“, navodi se u odgovoru Ministarstva na upit RSE.
Istovremeno, u Ministarstvu saobraćaja i veza u drugom entitetu, Republici Srpskoj, ističu da još nisu dobili nacrt sporazuma, zbog čega ne mogu da ga komentarišu.
Iz Željeznica Republike Srpske komentarišu kako vjeruju da će se o detaljima nacrta "radnog sporazuma" razgovarati na nivou ministarstava i vlada oba entiteta u BiH, „kako bi se izabrao najpovoljniji model finansiranja kada je u pitanju buduća opredijeljenost za ulaganje u modernizaciju željeznice“.
Inače, za restrukturiranje Željeznica RS koje je počelo 2017. godine Svjetska banka je u decembru 2017. godine odobrila kredi od 51,3 miliona eura.
Proces restrukturiranja još nije završen.
Zlatko Marin, predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti u Željeznicama RS, ističe kako radnici nisu zadovoljni procesom restrukturiranja.
„Naše razmišljanje o tome kako se sada radi jeste da neko vjerovatno ima namjeru da ovdje uvede stranog operatera, što bi za našeg operatera bilo pogubno. Sigurno mi sa svojim lokomotivama i vagonima ne možemo konkurisati strancima. Ono čega se mi bojimo jeste da se to namjerno radi da bi se prodali određeni atraktivni dijelovi preduzeća“, kaže Marin koji je i član Tima za praćenje restrukturiranja Željeznica RS.
Marin ističe da nema podataka o mogućem sporazumu BiH i Rusije, ali da bi elektrifikacija pružnih dionica od Tuzle do Zvornika pojeftinila željeznički transport.
O mogućim ruskim namjerama
Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle, ističe da bi trebalo „oprezno pristupiti potpisivanju sporazuma sa Rusijom“.
„Ako je ovo jedan geopolitički projekat, u smislu strateškog jačanja političkih ili nekih drugih interesa Rusije ili igranja sa određenim političkim akterima unutar BiH, onda to svakako nije dobro i treba izraziti bojazan u vezi navedenog. Posebno zato što EU takođe ima interesa da jača baznu infrastrukturu BiH“, navodi Čavalić za RSE, podsjećajući da „slično kao i kod Kine, Rusija uvijek nosi sa sobom taj geopolitički momenat“.
„Pitanje je sad da li je to sad neki 'Blok 7 balon'. Nešto što se desilo sa Kinezima u izgradnji Bloka 7 Termoleketrane u Tuzli. Treba vidjeti da li i tu imamo neke rizike i opasnosti sa ovim sporazumom kada je u pitanju EU“, navodi Čavalić.
Trenutno je, smatra Čavalić, teško reći o kakvom se sporazumu radi, ali BiH, realno, ima potrebu za svježima kapitalom, investicijama, posebno u infrastrukturi.
„Kroz Berlinski proces i neke druge inicijative, pokazalo se da mi zaista zaostajemo za EU po pitanju bazne infrastrukture, posebno transportne infrastrukture, puteva, autoputeva, a svakako i željezničkog saobraćaja koji je zastario i ne koristimo njegove potpune potencijale“, smatra Čavalić.
U decembru u Transportnoj zajednici o željeznicama u BiH
U decembru ove godine, u sjedištu Transportne zajednice u Beogradu, planiran je sastanak gdje bi se razgovaralo o željezničkom saobraćaju u BiH. Plan je, prema riječima Mateja Zakonjšeka, da na sastanku učestvuju „sve zainteresovane strane iz BiH“.
Teme sastanka su razgovori o ciljevima iz Ugovora sa Transportnom zajednicom, i integracija željeznica u BiH sa Zapadnim Balkanom i željezničkim tržištem EU.
„Poboljšana saradnja različitih zainteresovanih strana unutar BiH, kao i pojačana regionalna saradnja će voditi i boljem željezničkom saobraćaju u BiH. Pošto su domaća tržišta veoma malena, zapadni Balkan sa svojih 17 miliona stanovnika nudi sjajne prilike za pojačavanje regionalnih željezničkih veza. Četiri od šest regionalnih partnera je već otvorilo svoja tržišta na domaćem nivou i ovo je pozitivan znak“, rekao je Zakonjšek za RSE.
No poručuje da se „otvaranje tržišta u BiH neće dogoditi preko noći“.
„Potrebno je mnogo rada na zakonima i podzakonskim aktima da bi se kompletirao legislativni okvir za njegovo otvaranje. Ipak, restrukturiranje bi trebalo da bude dovršeno u slučaju jedne željezničke kompanije i započeto u drugom slučaju. Ovo je preduslov za implementaciju evropske legislative“, poručio je Zakonjšek.
On nije rekao da li će i eventualni sporazum sa Rusijom biti tema tih razgovora.
Za sada nije poznato ni kada bi se prijedlog sporazuma sa Ruskom Federacijom o saradnji u oblasti željezničkog saobraćaja mogao naći pred Savjetom ministara BiH.
Predstavnici iz Republike Srpske od jula bojkotuju rad državnih institucija zbog izmjena Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanja ratnih zločinaca koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko.
Facebook Forum