Nakon što su neudate Turkmenke saznale da moraju nositi žute marame na poslu u Ašhabadu, njihovi nadređeni su samo slegli ramenima kad su ih pitali o tome. Naređenje je stiglo "odozgo", rečeno je ženama.

Direktiva za mlade žene stigla je početkom marta, zajedno sa zahtjevom da udate žene dolaze na posao u žutim haljinama. One koje se ne budu pridržavale novih pravila odijevanja, upozorene su da bi mogle dobiti otkaz.

Pravila lijepog odijevanja su posljednja na rastućoj listi zahtjeva u Turkmenistanu koji nemaju zakonsko uporište, ali mogu imati ozbiljne posljedice ako se ignorišu.

Automobili u Turkmenistanu, posebno u prijestolnici Ašgabatu, moraju biti bijeli ili svijetli, vanjske jedinice klima-uređaja više nisu na fasadama zgrada, a žene moraju nositi tradicionalne haljine. Mladići takođe moraju biti potpuno obrijani, što je viđeno i drugdje u Centralnoj Aziji.

"Ovi 'propisi' se ne zasnivaju na pravnim dokumentima", ističe za Radio Slobodna Evropa Slavomir Horak, stručnjak za centralnu Aziju na Karlovom univerzitetu u Pragu. "Često se zasniva na nekoj obavijesti, primjedbi ili 'preporuci' predsjednika ili nekoga iz predsjedničke porodice."

Turkmenistanom od marta 2022. godine vlada predsjednik Serdar Berdimuhamedov. Na dan glasanja, mladi političar je na biračko mjesto stigao automobilom sa tablicama 72 97. Kasnije je proglašen pobjednikom predsjedničkih izbora sa 72,97 posto glasova.

Ovaj 43-godišnjak je sin bivšeg predsjednika Gurbangulija Berdimuhamedova, koji je bio na funkciji od 2006. do 2022. godine, ali se vjeruje da je i dalje glavni donosilac odluka u zemlji.

Horak je za Radio Slobodna Evropa rekao da je Gurbanguli Berdimuhamedov u slučaju zabrane satelitskih antena izjavio da one "uništavaju lice grada". Za policiju na terenu, ta izjava je bila dovoljna da je službenici shvate kao naredbu", rekao je Horak.

Naredba o maramama, koja dolazi nakon nekoliko prethodnih uputstava o izgledu žena, izazvala je snažnu reakciju u privatnim krugovima.

"Kada će ovo prestati? Kada će prestati ponižavanje dostojanstva žena?", rekla je jedna Turkmenka za Turkmenski servis Radija Slobodna Evropa, govoreći anonimno iz sigurnosnih razloga.

Ženama državnim službenicama ranije je bilo zabranjeno i korištenje šminke, nošenje uskih haljina ili farbanje kose u plavo.

Unija žena Turkmenistana nije odgovorila na upite Radija Slobodna Evropa u vezi s najnovijim zahtjevom o odjeći.

Horak kaže da su pravila lijepog odijevanja u Turkmenistanu djelomično naslijeđe iz sovjetskog perioda, ali i lični hirovi prvog predsjednika zemlje, Saparmurata Nijazova, koji je preminuo 2006. godine.

"Međutim, to je dostiglo svoj vrhunac tokom dinastije Berdimuhamedova", dodaje akademik.

Do sada postoje samo spekulacije o tome zašto su određene boje odabrane za odjeću Turkmenki. Neki vjeruju da je to zbog toga što su žena i sestre Gurbangulija Berdimuhamedova preferirale žutu boju.

Posmatrači kažu da su, otkako je Serdar Berdimuhamedov preuzeo dužnost prije tri godine, u Turkmenistanu došlo do malih pozitivnih promjena, uključujući očiglednu spremnost da se riješi problem prisilnog rada u industriji pamuka i objavljivanje podataka sa popisa stanovništva.

Zemlja i dalje ostaje jedna od najkorumpiranijih i najautoritarnijih država na svijetu gdje je – izvan reprezentativnih gradova i ljetovališta – siromaštvo gorući problem.

Iako je teško doći do javno dostupnih podataka, procjenjuje se da srednji prihod u zemlji bogatoj plinom iznosi samo 2,40 dolara dnevno, što je manje od četvrtine prihoda u susjednom Kazahstanu.