Turistička sezona u Hrvatskoj u vrijeme pandemije COVID-a 19, kažu nadležni, protekla je iznad očekivanja zahvaljujući kvalitetnim epidemiološkim pripremama i profesionalnom radu turističkih djelatnika.
Problemi koji su se pojavili od sredine kolovoza sa povećanjem broja novozaraženih i stavljanjem Hrvatske na „crvenu listu“ kod velikog broja emitivnih zemalja svoj izvor imaju u nediscipliniranom ponašanju domaćih ljudi i oklijevanju da se oštrije ograniči rad privatnika - vlasnika noćnih klubova i organizatora vjenčanja.
Zaraza u klubovima, a ne u smještajima
U Hrvatskoj udruzi turizma, krovnoj udruzi najvećih hrvatskih turističkih kompanija i udruga, posebno su ponosni što se nitko od pet i po milijuna stranih turista koji su ovog ljeta posjetili hrvatsku obalu Jadrana nije kod njih zarazio.
„Niti u jednom smještajnom komercijalnom objektu, neovisno o tome radi li se o hotelu, kampu ili o nekom drugom obliku smještaja se gost koji je došao zdrav nije zarazio,“ izričit je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).
Prema podacima koji su dostavljeni RSE iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - tablica Early Warning and Response System of the European Union (Sustav ranog upozorenja i reakcije Europske unije, EWRS), pokazuje da se ukupno tristotinjak stranih turista u dva i po ljetna mjeseca uspjelo vjerojatno zaraziti u Hrvatskoj.
Prema toj tablici koja pokriva razdoblje od 7. srpnja do 20. rujna, ukupno 132 Austrijanaca je u tih dva i po mjeseca prijavilo da se zarazilo u Hrvatskoj, 113 Engleza, 39 i „još nekoliko“ Nijemaca, sedam i „još nekoliko“ Talijana, tri Francuza, dva Slovenca i jedan Portugalac. Većina njih navodi da su se zarazili u klubovima.
Kako je npr. Austrijanaca ove godine u Hrvatskoj boravilo oko 275.000, broj zaraženih je manji od dva promila, a za Nijemce kojih je u Hrvatskoj boravilo 1.265.000, a zarazilo se četrdesetak, taj odnos je još beznačajniji.
Hrvatska nije tajila brojke i stanje sa epidemijom, kaže i Ostojić.
„Mi smo bili potpuno transparentni. Svakodnevno smo informirali o događanjima oko korona virusa u Hrvatskoj i mislim da smo bili na razini svih drugih zemalja Europske unije čiji je prioritet bio zdravlje – kako vlastitih stanovnika, tako i gostiju“, kaže Ostojić u ime hrvatskih turističkih djelatnika.
Neodgovornost domaćih turista
Međutim, dok se čini da su se strani turisti u večernjim i noćnim izlascima ponašali pretežno racionalno, to ne vrijedi za domaće turiste. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio je još 13. kolovoza zabranu radan noćnih klubova i barova nakon ponoći. Naime, taj dan je broj novozaraženih u 24 sata dosegao tada rekordnih 180, a prosjek godina zaraženih bio je 31.
„Više od dvije trećine novozaraženih se može povezati sa boravkom na većim okupljanjima na jadranskoj obali“, kazao je Capak.
Dakle, samo u jednom danu kolovoza zarazilo se u noćnim klubovima i barovima na Jadranu domaćih ljudi više od trećinu ukupnog broja svih zaraženih stranih turista u dva i po mjeseca.
„Mi smo upozoravali da treba ograničiti rad klubova i ograničiti broj ljudi na vjenčanjima“, kaže za RSE direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella.
„To je sigurno odmoglo, jer tu su bila najjača žarišta. Mi smo bili non-stop u kontaktu sa nadležnim tijelima, međutim s druge strane je bio argument da i privatnici moraju raditi, da ne mogu oni ostati bez posla, da će otpustiti radnike i tako dalje“, prenosi Stella.
Primarnija bolest ili nešto drugo?
Istarska županija suočila se sa epidemijom prva u Hrvatskoj, zbog dnevnih migracija ljudi koji rade u Italiji, ali na kraju je imala najbolje turističke rezultate od svih hrvatskih županija.
„Protokol suradnje između javnog i privatnog sektora u županiji funkcionira na najboljoj mogućoj razini, i upravo se na primjeru Kovida-19 pokazala ta suradnja i sinergija. Ostaje žal što na nacionalnom nivou nismo bili do kraja disciplinirani i strogi, jer je od 15. kolovoza, kada su nas neke naše ključne destinacije stavile na 'crvene liste' turizam počeo padati“, prenosi direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević iskustvo Istre.
Predsjednika Hrvatskog epidemiološkog društva Miroslava Venusa zamolili smo za procjenu - koji su uzroci relativnog uspjeha turističke sezone, je li se moglo bolje i gdje se pogriješilo, a on je u izjavi za RSE odgovorio protupitanjem:
„Kako to da se Kovid-19 kao medicinski fenomen sa medicinskog aspekta tretira na drugom, trećem, četvrtom ili ne znam kojem mjestu, a da su u pojedinim fazama razvoja drugi aspekti primarniji - bili oni ekonomski, gospodarski, turistički, politički, prosvjetni i kakvi god?“
A to je, podsjeća čelnik nacionalne epidemiološke udruge, prvenstveno bolest od koje ljudi umiru.
Facebook Forum