“Mi smo započeli put iz Kragujevca, odakle smo inače, ali smo napravili celu turu po Bosni. Išli smo prvo u Višegrad, pa u Sarajevo, Travnik i Jajce i onda smo došli ovde, za kraj”, kaže za Nina Stojanović, iz Kragujevca, koja je prvi put u Mostaru, odakle, kaže, nosi najbolje utiske.
Nina je jedna od rijetkih turista koji su ove godine posjetile Mostar, grad na jugu Hercegovine.
Pandemija korona virusa dovela je do skoro potpunog kraha turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Ovih dana, umjesto rijeke turista iz cijelog svijeta, koja se od jutra do mraka, pogotovo u ovo doba godine, kotrlja historijskim dijelom grada, ulice su uglavnom puste.
Pust grad
Ugostitelji, hotelijeri, prodavci suvenira, vlasnici umjetničkih galerija kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su gubici, u odnosu na august prošle godine oko 90 posto. Na hiljade radnih mjesta, na kojima su prvenstveno bili angažirani mladi, zamrznuto je.
Vijeće ministara BiH je sredinom jula dozvolilo ulazak državljanima zemalja EU u BiH, uz negativan test na korona virus, ne stariji od 48 sati pri ulasku u zemlju.
Haris Količić, vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Starom gradu u Mostaru smatra da ta mjera nije bila dovoljna.
“Ljudi su generalno malo isprepadani, a čim imate tu prepreku testa, teško da će se neko usuditi da to sve radi, jer nismo mi zemlja koja sad nudi toliko nešto dobro da se sve to za jednu, ne znam, četveročlanu porodicu isplati dati 500 eura da nas posjeti. Samo da uđe, plus ostale troškove”, kazao je Količić za RSE.
Restorani u mostarskom Starom gradu su ili zatvoreni ili prazni.
Granice, formalno, jesu otvorene, ali inostranih gostiju iz zemalja EU, koje ovdje smatraju među najboljom klijentelom, nema.
Gosti iz susedstva
Turisti koji se zadnjih dana mogu vidjeti u manjim grupama na Starom mostu i oko njega dolaze iz Srbije.
Razlog za to je što su bh. vlasti ukidanjem mjera karantina krajem maja dozvolile neometan ulazak državljanima susjednih zemalja Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
“I super su gosti, dosta slični našim ljudima. Raspoloženi su i da plate skok i da popiju piće”, kaže jedna od prodavačica suvenira na Starom mostu, koja nije željela da joj se objavi ime.
“Imamo u zadnje vrijeme dosta turista iz Srbije, koji dolaze u Neum na more, i usput svrate na povratku kući u Mostar, u Sarajevo i odmah je malo bolje, odmah se osjeti“, navodi Enisa, vlasnica slastičarne tik pored Starog mosta.
Trpe i druga mjesta u Hercegovini
Turista nema ni u drugim mjestima u Hercegovini, u okolini Mostara.
U toj regiji, koja je do devedesetih godina prošlog vijeka bila industrijski centar, turizam je trenutno ključna grana ekonomije.
U gradiću Blagaju, desetak kilometara južno od Mostara, u tamošnjem Eko centru, zadnjih godina napravili su pravi „bum“ u sportskom penjanju.
Dolazili su turisti iz Njemačke, Francuske, Italije, Španije, Nizozemske, Belgije.
“Ove godine, hajdemo ovako reći, pandemijski problemi, su zaustavili te ljude koji su mislili doći i nisu mogli doći, znate i sami šta se dešava na granicama i problemi sa COVID-om, tako da smo u jednom vidu i mi osjetili ovaj problem koji je vezan za COVID-19", ispričao je za Radio Slobodna Evropa Adnan Đuliman, predsjednik nevladine organizacije Novi val iz Blagaja, koja rukovodi Eko centrom.
I Blagaj je, dodaje Đuliman, sa svojim bazenima na otvorenom, ostvario nešto prometa, zahvaljujući domaćim gostima, koji zbog restrikcija nisu mogli ići u Hrvatsku na more, ali ipak to nije ni blizu prošlogodišnje slike.
U Međugorju, oko 20 km jugozapadno od Mostara, smješteno je marijansko hodočasničko odredište.
U augustu je, kaže voditelj Turističkog ureda u Međugorju, Željko Vasilj, najviše stranih hodočasnika. Međutim, dodaje on, tokom cijele ljetne sezone u tom mjestu bilježe mali broj onih koji su posjetili Međugorje.
“Ima nešto gostiju iz Poljske, Španije, Francuske, Češke i Slovačke, međutim, to je za standarde Međugorja u ovo doba godine skroman broj”, naglašava Vasilj.
Voditelj Turističkog ureda u Međugorju kaže i kako problem predstavljaj povećan broj zaraženih tokom posljednja dva mjescea u Bosni i Hercegovini, ali i da je režim na granici sa ulascima stranaca u BiH ključni problem.
“Jer, kako stvari stoje oko nas, pratimo iz dana u dan situaciju, teško je očekivati neko bolje stanje i poboljšanje, a time i mijenjanje režima na granici. Dakle, dok god imate ulazni PCR-test, kao ulaz preko granice u BiH, dotle mi nemamo ovdje što govoriti o nekim ozbiljnijim dolascima ljudi“, smatra Vasilj.
Zahtjev Vijeću ministara BiH
Problem ulaska u Bosnu i Hercegovinu jedna je od ključnih tema dopisa kojeg je Privredna/Gospodarska komora bh. entiteta Federacija BiH uputila ka Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
To je za RSE potvrdio predsjednik federalne Gospodarske komore, Marko Šantić, objašnjavajući da se radi o prijedlogu da se i državljanima Sjedinjenih Američkih Država, Turske, te arapskih zemalja dozvoli ulazak u BiH.
“Mi smo svjesni da su naša tržišta susjedne zemlje, Hrvatska, Srbija, zatim Turska, arapske zemlje i hodočasnici u Međugorje, koji čine jedan veliki udio. U tom pravcu je išao dopis da se malo taj granični (režim, op. RSE) liberalizira, da se dopusti određenim zemljama, uz – naravno – sve epidemiološke mjere, da bi koliko-toliko u ovom kraju, podsezoni, spasili ovaj dio“, govori Šantić u izjavi za RSE.
Kako platiti dadžbine?
Turistički radnici u Hercegovini se, kako ističu, plaše kako će dočekati narednu sezonu.
"Pad prometa u našem restoranu je 92 posto. Znači, u mjesecu augustu, od kojeg mi zaradimo za cijelu godinu da preživimo čitavu zimu. August je uvijek bio najjači mjesec i tu se upregne da se što više finansijska korist ostvari. Ove godine smo u padu od 92 posto u odnosu na prošlu godinu“, govori Haris Količić, vlasnik ugostiteljskog objekta u Starom gradu.
Preko puta Količićevog restorana, upoznajemo jednog prodavača suvenira, koji nije želio da mu se objavi ime i prezime.
Kaže da je stanje katastrofalno i da je pad prometa najmanje za 90 posto u odnosu na ovo doba 2019. godine.
“A od tih 10 posto ne mogu se ni doprinosi, ne može se ništa poplaćati, ne može se živjeti od to 10 posto. To je katastrofa“, kazao je taj mladić.
Akademski slikar i vlasnik ateljea nedaleko od Starog mosta, Alica Jakirović, kaže da je ova sezona gotova, a tek će se vidjeti šta će biti za iduću.
“Hoćemo li mi ostati i opstati ovdje? Jer doprinosi, dadžbine, sve ide normalno, dolazi nam. Mi ne znamo kako ćemo izdržati”, navodi Jakirović za RSE.
Slično je i u Međugorju, gdje se radi sa tek 30 posto otvorenih kapaciteta, bilo da je riječ o smještajnim, trgovačkim ili uslužnim djelatnostima.
“Dakle, jednostavno, na ovom broju ljudi koji dolaze, ljudi jednostavno su ekonomski izračunali da je bolje ne otvarati objekat, nego ga otvoriti i držati ga za nekoliko stotina ljudi koji se 'vrte'. A evo, mi kad kažemo da imamo 20 tisuća samo kreveta na raspolaganju, a na ovaj broj hodočasnika, onda je svakome jasno koji su to i kakvi efekti“, ističe voditelj Turističkog ureda u Međugorju, Željko Vasilj.
Gubici u svim sferama
Situacija je kritična, stvorili su se novi dugovi, obaveze pristižu sa svih strana, dok se pokušava sačuvati radna mjesta, govori zamjenik direktora Turističke zajednice HN kantona, Semir Temim.
“U turizmu je veliki broj mladih ljudi, na prvom mjestu, koji rade, i u hotelijerstvu, u ugostiteljstvu, u turističkim agencijama, najveći je tu broj mladih ljudi. Mislim da će se oni sad ponovo naći u jednom nezavidnom i teškom položaju“, naglašava Temim.
Prvi čovjek Privredne/Gospodarske komore FBIH, Marko Šantić podsjeća da se u januaru očekivala rekordna sezona. Tada je rast u turističkom sektoru bio 20 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine, dodaje Šantić.
Od početka panedmije korona virusa, u martu ove godine, u Privrednoj komori FBIH u kontaktu sa raznim nivoima vlasti kako bi se pomoglo turizmu, kao sektoru koji je u vrijeme pandemije doživio najveće gubitke.
“Međutim, ovaj pad u turizmu, ne treba gledati samo kroz pad broja noćenja. Turizam je, hajdemo tako reći, jedan integralni proizvod koji za sobom vuče svu onu potrošnju kad turist dođe u određenu destinaciju, od hotela, restorana, tržnih centara, prijevoza i slično, tako da se ti akumulirani gubici, koji su napravljeni u turizmu, prenose na skoro sve sfere u gospodarstvu“, objašnjava Šantić i dodaje da će se tek krajem godine znati prava procjena broja izgubljenih radnih mjesta.
“U biti, u radnoj snazi mislim negdje oko 30 do 40 tisuća radnih mjesta u lancu turizma je u ovom dijelu trenutno zamrznuto”, navodi Šantić.
Građani ovise o turistima
Stari grad u Mostaru, koji je u večernjim satima ljeti prethodnih godina bio užarena košnica, puna inostranih i domaćih gostiju, izgleda gotovo pa sablasno, uz rijetke prolaznike i još rjeđe turiste.
Neki od građana s kojima smo razgovarali svjesni su dubine problema.
“Nije nimalo sigurno ni jednostavno. Svi se brinemo kako ćemo zimu dočekati, odnosno kako ćemo je preživjeti, zato što Mostar i velika većina njegovih građana ovisna o ljudima koji dolaze, znači turistima. Ali evo, možda je bolje sačuvati zdravlje nego ekonomiju, pa sljedeće godine akobogda idemo u nove pobjede, svi zajedno”, kaže Mostarka Irma.
“Pa ne znam šta da vam kažem. Evo taman sam prošla kroz stari dio grada, to je stvarno katastrofa. Grad je tako pust, ne može se porediti prošla godina i ova“, rekla nam je nedaleko od Starog grada Mostarka Sanja.
Reagirao državni ministar Košarac
U međuvremenu, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košaracuputio je 25. augusta dopis ambasadama i međunarodnim organizacijama za dostavljanje raspoloživih informacija o planiranim donacijama, aktivnostima i projektima u sektoru turizma, koji je suočen sa najozbiljnijim problemima prouzrokovanim pandemijom korona virusa.
Košarac je istakao da je pandemija korona virusa u potpunosti osujetila trend rasta turizma u BiH, te da se u tom sektoru bilježi otpuštanje radnika, nemogućnost otplate kredita i izmirivanja tekućih obaveza, ali i potpuna nepredvidivost daljeg razvoja pandemije.
„Od razvoja epidemiološke situacije zavisit će i reakcije nadležnih organa, ali sasvim je sigurno da će posljedice biti ogromne, a oporavak dugotrajan“, upozorio je Košarac u saopštenju za javnost.
