Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zauzeo je oštar stav prema ključnim evropskim saveznicima Ukrajine, pozivajući ih da izvrše veći finansijski pritisak na Rusiju i njenog glavnog saveznika, Kinu, kako bi se okončao rat u Ukrajini, izjavio je zvaničnik Bijele kuće.
"Evropski lideri su pozvali predsjednika Trumpa da se pridruži njihovom sastanku 'Koalicije voljnih'," rekao je zvaničnik Bijele kuće, govoreći o telefonskom razgovoru održanom 4. septembra, nakon okupljanja saveznika Kijeva u Parizu.
Trump je, prema navodima Reutersa, naglasio da Evropa mora prestati kupovati rusku naftu koja direktno finansira rat, ističući da je Rusija u jednoj godini ostvarila prihod od 1,1 milijardu eura (1,8 milijardi dolara) od prodaje goriva Evropskoj uniji.
Zvaničnik Bijele kuće dodao je da je Trump tokom telefonskog razgovora rekao kako "evropski lideri moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog njenog finansiranja ratnih napora Rusije".
Trump je razgovarao s evropskim liderima nakon okupljanja u Parizu, ali se nije direktno osvrnuo na sam sastanak. Kasnije je, u izjavi za novinare, na pitanje da li planira uskoro razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, odgovorio: "Da, hoću."
Evropa pokušava od februara 2022. godine, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, da se oslobodi zavisnosti od ruskih energetskih izvora. Evropska komisija predložila je zakon kojim bi se do 1. januara 2028. postepeno ukinuli uvoz ruske nafte i gasa u EU.
Ipak, Mađarska i Slovačka – obje pod vodstvom nacionalističkih lidera bliskih Kremlju – nastavljaju s uvozom ruskih energetskih proizvoda, uprkos naporima EU da diversifikuje izvore energije.
Izjave Bijele kuće dolaze nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron – jedan od lidera "Koalicije voljnih" zajedno s britanskim premijerom Keirom Starmerom – izjavio da se 26 zemalja složilo da učestvuju u postratnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, te da će američka podrška tom planu biti finalizirana u narednim danima.
Lideri oko 30 zapadnih saveznika Ukrajine sastali su se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o garancijama koje bi stupile na snagu nakon eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom, s ciljem okončanja najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Macron je dodao da nekoliko zemalja iz koalicije još uvijek finalizira svoje planove. Koalicija koja je učestvovala na sastanku u Parizu uključuje oko 30 država koje podržavaju Ukrajinu – uglavnom evropske, ali i Kanadu, Australiju i Japan.
Prema Macronovim riječima, 26 zemalja se obavezalo da će rasporediti trupe kao snage za uvjeravanje u Ukrajini, ili da će biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku. Te snage, kako je naglasio, neće biti raspoređene na liniji fronta, već na lokacijama koje tek treba odrediti.
"U narednim danima finalizirat ćemo američku podršku za ove sigurnosne garancije. Sjedinjene Američke Države, kao što sam rekao, bile su uključene u sve faze procesa", izjavio je Macron.
Sjedinjene Države još uvijek nisu jasno definisale svoju postratnu ulogu, iako većina učesnika smatra da je američko učešće ključno za podršku naporima saveznika.
Rusija je odbacila ideju o prisustvu evropskih trupa na tlu Ukrajine, a predsjednik Vladimir Putin upozorio je da je Moskva spremna "sve svoje zadatke riješiti vojnim putem" ako se ne postigne prihvatljiv mirovni sporazum.
Ujutro 5. septembra, portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovo je odbacio mogućnost da strane trupe budu dio sigurnosnih garancija za Ukrajinu.
"Mogu li se sigurnosne garancije Ukrajini osigurati prisustvom stranih, posebno evropskih i američkih vojnih kontingenata? Definitivno ne, to nije prihvatljivo za našu zemlju", rekao je Peskov za ruske državne medije.
Trump je okončanje rata Rusije protiv Ukrajine postavio kao jedan od glavnih prioriteta svoje administracije, ali je istovremeno zahtijevao da Evropa preuzme veći dio tereta, posebno kada je riječ o finansijskim troškovima vezanim za isporuku oružja Ukrajini.
Američki predsjednik, koji je često govorio pohvalno o ruskom lideru, sve je frustriraniji zbog Putinovog odbijanja da prihvati prekid vatre, da se sastane sa Zelenskim, ili da obustavi smrtonosne zračne napade na ukrajinske civilne ciljeve.
Trump je povremeno kritikovao i Zelenskog zbog odbijanja da razmotri ustupanje dijela ukrajinske teritorije Rusiji kao dio mogućeg mirovnog sporazuma.
Zelenski je, govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom, naglasio važnost američkog učešća u bilo kakvim postratnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
"Važno je da su Sjedinjene Države uz nas. Danas smo razgovarali s predsjednikom Trumpom. Veliko hvala na njegovom angažmanu", rekao je Zelenski.
Zelenski i Macron su također izrazili žaljenje zbog Putinovog odbijanja da se sastane s ukrajinskim predsjednikom. Putin je više puta označio Zelenskog, demokratski izabranog lidera Ukrajine, kao nelegitimnog predsjednika.
"Ako Rusija nastavi odbijati konkretne mirovne pregovore... uvest ćemo dodatne sankcije u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama", izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. "To je također ono što je predsjednik Trump ranije izrazio tokom ovog poziva."
Zelenski je odbacio navode iz Kremlja da bi Putin bio spreman da se sastane s njim u ruskoj prijestolnici.
"Putin želi da se sastane sa mnom u Moskvi. To znači da Rusija zapravo ne želi sastanak", rekao je Zelenski.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Interfax 5. septembra da nema planova za razgovore između Putina i Trumpa, te da je trenutni nivo pregovora Rusije već "prilično visok", što ukazuje da nema razmišljanja o podizanju pregovora na predsjednički nivo.
Dok su političari davali izjave, ruski dronovi su kasno 4. septembra ubili najmanje tri osobe i ranili još tri u regiji Harkiv, saopštio je regionalni guverner Oleh Sinehubov.
Sinehubov je na Telegramu napisao da su dva muškarca stara 40 godina i žena od 24 godine poginuli u napadu ruskog drona. Naveo je da su muškarci stradali dok su radili na izgradnji puta u selu Khotimlja.
Uz izvještavanje Ukrajinskog servisa RSE-a i Reutersa