Bio, organic, zdrava hrana - sve su to termini koje smo do prije tridesetak godina jednostavno zvali hranom. Danas postoji dobra i loša hrana. I kao da to nije dovoljno, svakodnevno nas prepadaju novim izvorima dobijanja raka. Nekad nam je sjedanje za sto, nije važno o kojem je obroku bila riječ, bilo izvor užitka. Danas i najobičniji doručak, kako tvrde u novim istraživanjima, izgleda kao minsko polje.
Da li ćemo stvarno od komadića slanine dobiti adenokarcinom, kao da smo spavali u sobi obloženoj azbestom? Da li će pšenica u našem tostu stvoriti zrno koje će prerasti u maligno oboljenje? Trebamo li strahovati od mjehurića u gaziranom piću?
I što je još gore, ne možemo naučiti lekciju napamet i znati je za cijeli život jer se spisak loših i opasnih namirnica stalno mijenja. Već se i kuvari širom svijeta posprdno odnose prema uputima stručnjaka, i kažu: „Možete biti sigurni da ono što vam ove godine kažu da je dobro za vaše zdravlje, već iduće će biti smrtna opasnost.”
Nije naravno sporno da treba poslušati naučno dokazane i potvrđene studije o tome šta je zdravo, a šta ne, uključujući i hranu. No dobri će vam doktori uvijek reći: poslušajte svoj organizam. Ako vaše tijelo odbacuje nešto, a želudac ne može svariti - odreknite se toga. Makar bilo i na vrhu nutricionističke ljestvice super zdrave hrane.
Mi smo u temi sedmice prikupili mišljenja svih, i građana i proizvođača, nutricionista i ostalih stručnjaka o novim preporukama SZO o mesu i mesnim prerađevinama.
Nevjerica i šok, prve su reakcije većine građana Srbije na vijest da crveno meso i prerađevine mogu biti kancerogeni. Dok stručnjaci upozoravaju na posljedice, u zemlji u kojoj su generacije odrasle na masti i hljebu, kupci skoro demonstrativno poručuju da se nikada ne bi odrekli slanine. Više detalja u tekstu Zorana Glavonjića "Srbija ne veruje SZO: Slaninu jedi i živi doveka".
Meso i mesne prerađevine za veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine neizostavni su dio svakodnevnog jelovnika. Stoga poruka tima naučnika Svjetske zdravstvene organizacije o klasifikovanju konzumacije mesnih prerađevina kao „kancerogenih za ljude“, te crvenog mesa kao „vjerovatno kancerogenog“ nije uplašila, ni proizvođače, ni ljubitelje ovih proizvoda - navodi Ivana Bilić u priči "BiH: Nema bojazni od konzumiranja mesa, povjerenje u tradicionalnu obradu hrane".
Da li će stav SZO o štetnosti mesnih prerađevina i crvenog mesa po zdravlje uticati na promjenu jelovnika kod građana Crnoj Gori i u kojoj mjeri? Kako reaguju proizvođači, očekuju li pad prodaje? Šta su pokazale prve analize u trgovinama? Pojedinosti donosi Lela Šćepanović "Proizvođači tvrdnje SZO ocjenjuju antipropagandom, građani podijeljeni".
Upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije o vezi mesnih prerađevina sa rakom debelog crijeva i mogućoj vezi crvenog mesa s tom bolešću, ozbiljno je shvaćeno u Hrvatskoj, ali struka naglašava kako je - i ovdje, kao i u niz drugih slučajeva, u životu - sve pitanje mjere. Hrvatska ima nedovoljno iskorištene mogućnosti u zdravoj hrani, primjerice jadranske ribe i domaćeg maslinovog ulja - ističu sagovornici Enisa Zebića u tekstu "Hrvatska: Nakon upozorenja SZO stručnjaci ističu 'nema mjesta panici' ".