Tadićev poziv Silajdžiću mogući uzrok novih svađa u vrhu države

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kako je najavljeno, u četvrtak je trebalo raspravljati o Istanbulskoj deklaraciji koju je krajem aprila potpisao predsjedavajući te institucije Haris Silajdžić i čija je osnova regionalna saradnja. Ta deklaracija, od njenog potpisivanja, kamen je spoticanja u bh. Predsjedništvu jer je ne odobrava član iz Republike Srpske Nebojša Radmanović.

Istovremeno, Silajdžiću je stigao poziv iz Beograda, da 25. maja razgovara sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, a sudeći prema izjavama pojedinih zvaničnika iz Republike Srpske, njegov odlazak mogao bi izazvati nove svađe u Predsjedništvu BiH.

Koliko je Predsjedništvo BiH, koje vodi vanjsku politiku države, spremno na regionalnu saradnju najbolje ilustruje primjer sa sjednice kolektivnog šefa države u četvrtak na kojoj se trebalo raspravljati o Istanbulskoj deklaraciji koju su 24. aprila potpisali predsjednici Srbije i Turske, te predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Kako nezvanično saznajemo, član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović zatražio je da se ta tačka povuče sa dnevnog reda, što ne iznenađuje ako se u obzir uzme činjenica da su predstavnici vlasti iz Republike Srpske Istanbulsku deklaraciju, čija je osnova regionalna politika, od početka negirali. Razlog je, kako su navodili u dosadašnjim istupima, što Silajdžić nije imao saglasnost Predsjedništva BiH da je potpiše.

Dok se čeka odluka Predsjedništva BiH o sudbini deklaracije, na pomolu je nova svađa unutar tročlanog vrha države jer je Harisu Silajdžiću došao poziv iz Beograda u kojem ga srbijanski predsjednik Boris Tadić poziva u službenu posjetu 25. maja. Tim povodom danas se oglasio i Milorad Dodik, koji je rekao kako Silajdžić ne može ići u susjednu zemlju ukoliko ne dobije saglasnost ostale dvojice članova Predsjedništva.

Damir Arnaut, Silajdžićev pravni savjetnik, poručuje:

„Poziv je došao na predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, gospodina Silajdžića, i on će putovati. Znači, nije potrebna saglasnost Predsjedništva. Poziv, ukoliko je upućen predsjedavajućem, on može odgovoriti na taj poziv. U svakom slučaju, dobra je diplomatska praksa da se odgovori na takav poziv, a što se tiče komentara gospodina Dodika, on je potpuno slobodan da se obrati Ustavnom sudu BiH ukoliko smatra da je nešto mimo Ustava.“

Uzrok problema ustavno uređenje

Uprkos stavovima Evropske unije o potrebi regionalne saradnje na Balkanu, predstavnici Bosne i Hercegovine, gotovo svakodnevno, pokazuju da koče taj proces. Posljedice takve politike prema susjedima su nesagledive, ocjenjuju analitičari. Na naše pitanje da li takvim ponašanjem bh. vlasti priznaju da kaskaju za susjedima ako se u obzir uzme činjenica kako Srbija i Hrvatska u posljednje vrijeme intenzivno sarađuju, profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić kaže:

Boris Tadić i Milorad Dodik

"Gledajte šta se događa između Hrvatske i Srbije, kakve poruke šalju prvi ljudi tih dviju država itd. Onda zapravo, to što se događa u BiH nije svjedočenje u prilog tezi kako Bosna i Hercegovina zaista zaostaje u odnosu na svoje susjede iz bivše zajedničke države, nego izravna poruka kako ovdje još uvijek svi ne žele tu državu.“

Dijametralno suprotni stavovi Predsjedništva BiH, ali i drugih predstavnika vlasti na nivou države, prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, posljedica su ustavnog uređenja, koje svako malo dopušta da neko koči procese. Šijaković kaže i kako neće biti iznenađenje i da 2. juna na regionalnoj konferenciji u Sarajevu, bh. predstavnici vlasti budu imali različite poglede na saradnju, pa čak iznesu i unutrašnje probleme. Sve je to faktor koji može dovesti do toga da BiH postane teret regiji, ističe Šijaković:

„Prije, što je bila teret Evropi i svijetu, sada je postala i teret cijeloj toj regiji. Regija bi možda mogla da nađe nekakve puteve i mehanizme koordinacije i nekog zajedničkog kretanja naprijed, ali, nažalost, BiH je dijametralno podijeljena u tri različita pravca, ona to ne može. Imate tri snage koje vuku na tri strane, i onda, vi ne možete da se uklopite ni u jednu.“

Vršilac dužnosti predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, Sinan Alić:

„Destruktivno djeluju prema svim procesima koji su integracijski – na nivou Evrope, na nivou Balkana, ne znam ni ja gdje. Sa takvim politikama šaljemo ružnu poruku onima kojima na konferencijama dajemo lažna obećanja da mi pripadamo toj Evropi, civilizacijski, historijski itd. Kada to dođe na dnevni red, kada se pokuša povući jedan potez bi trebao ovaj dio Balkana uvesti u mirne vode, onda mi upotrebljavamo te neke dnevne političke interese, neke dnevne nacionalne interese i zaustavljamo te procese. A sve to radimo u ime građana. U suštini, to je protiv građana ove države. Pa čak i sva njena tri naroda.“