Pred Predsjedništvom BiH u četvrtak se ipak nije našla Istanbulska deklaracija, koju su 24. aprila ove godine potpisali predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjednik Turske Abdulah Gul.
Odgađanje rasprave o tome zatražio je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je žestoko reagovao samo dan nakon što je Deklaracija potpisana, ustvrdivši da je za potpisivanje Silajdžiću bila potrebna odluka Predsjedništva, u čijoj je nadležnosti vanjska politika zemlje.
Radmanović je optužio Silajdžića da je potpisivanjem prekršio Ustav BiH, jer je deklaraciju potpisao bez saglasnosti ostala dva člana Predsjedništva BiH, te poručio da će odbiti "Istanbulsku deklaraciju" ako se o njoj bude raspravljalo u Predsjedništvu BiH.
Silajdžić je, međutim, odgovorio kako Radmanovićeve tvrdnje nisu tačne:
„Ja sam sa predsjednikom Radmanovićem o tome razgovarao prije toga. On je znao za tu deklaraciju, pa ćemo to na Predsjedništvu vidjeti, nije nikakav problem.“
U Predsjedništvu BiH česte su nesuglasice oko odnosa sa zemljama regiona i istupa članova tog tijela vlasti u inostranstvu.
Nova regionalna politika
Potpisujući “Istanbulsku deklaraciju”, predsjednik Srbije Boris Tadić, Turske Abdulah Gul i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris dogovorili su da regionalna politika ubuduće treba da se zasniva na osiguranju bezbjednosti, stalnom političkom dijalogu i očuvanju multietničkih, multikulturalnih i multivjerskih osobenosti regiona.
Na samitu je postignut dogovor da u naredne dvije godine budu održani trilateralni sastanci u svakoj od tri zemlje, a Tadić je predložio da naredni sastanak bude održan u Beogradu.
U Istanbulskoj deklaraciji se navodi da će članovi Predsjedništva BiH Silajdžić, Nebojša Radmanović i Željko Komšić uskoro posjetiti Beograd, dok će Tadić i turski premijer Redžep Tajip Erdogan posjetiti Srebrenicu na 15. godišnjicu obilježavanja stradanja Bošnjaka.
Samit Tadića, Gula i Silajdžića bio je prvi sastanak predstavnika tri zemlje na tom nivou. Ministri vanjskih poslova Srbije, Turske i BiH su se sastali pet puta u posljednjih šest mjeseci.
Turski ministar vanjskih poslova u Beogradu je u diplomatskoj misiji 20. aprila, zajedno sa šefom španske diplomatije Miguelom Anhelom Moratinosom pokušao naći kompromis za učešće zvaničnika Srbije i Kosova na skupu u Sarajevu 2. juna.
Istanbulski sastanak lidera Turske, Srbije i BiH bio je takođe i u funkciji priprema za sarajevsku konferenciju o Zapadnom Balkanu koja će biti održana, na incijativu Španije, predsjedavajuće Evropskom unijom.
Turska je inače posljednjih mjeseci intenzivno lobirala i za prijem BiH u Akcioni plan NATO-a, što su 22. aprila i odobrili ministri zemalja Alijanse.
Odgađanje rasprave o tome zatražio je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je žestoko reagovao samo dan nakon što je Deklaracija potpisana, ustvrdivši da je za potpisivanje Silajdžiću bila potrebna odluka Predsjedništva, u čijoj je nadležnosti vanjska politika zemlje.
Radmanović je optužio Silajdžića da je potpisivanjem prekršio Ustav BiH, jer je deklaraciju potpisao bez saglasnosti ostala dva člana Predsjedništva BiH, te poručio da će odbiti "Istanbulsku deklaraciju" ako se o njoj bude raspravljalo u Predsjedništvu BiH.
Silajdžić je, međutim, odgovorio kako Radmanovićeve tvrdnje nisu tačne:
„Ja sam sa predsjednikom Radmanovićem o tome razgovarao prije toga. On je znao za tu deklaraciju, pa ćemo to na Predsjedništvu vidjeti, nije nikakav problem.“
U Predsjedništvu BiH česte su nesuglasice oko odnosa sa zemljama regiona i istupa članova tog tijela vlasti u inostranstvu.
Nova regionalna politika
Potpisujući “Istanbulsku deklaraciju”, predsjednik Srbije Boris Tadić, Turske Abdulah Gul i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris dogovorili su da regionalna politika ubuduće treba da se zasniva na osiguranju bezbjednosti, stalnom političkom dijalogu i očuvanju multietničkih, multikulturalnih i multivjerskih osobenosti regiona.
Na samitu je postignut dogovor da u naredne dvije godine budu održani trilateralni sastanci u svakoj od tri zemlje, a Tadić je predložio da naredni sastanak bude održan u Beogradu.
U Istanbulskoj deklaraciji se navodi da će članovi Predsjedništva BiH Silajdžić, Nebojša Radmanović i Željko Komšić uskoro posjetiti Beograd, dok će Tadić i turski premijer Redžep Tajip Erdogan posjetiti Srebrenicu na 15. godišnjicu obilježavanja stradanja Bošnjaka.
Samit Tadića, Gula i Silajdžića bio je prvi sastanak predstavnika tri zemlje na tom nivou. Ministri vanjskih poslova Srbije, Turske i BiH su se sastali pet puta u posljednjih šest mjeseci.
Turski ministar vanjskih poslova u Beogradu je u diplomatskoj misiji 20. aprila, zajedno sa šefom španske diplomatije Miguelom Anhelom Moratinosom pokušao naći kompromis za učešće zvaničnika Srbije i Kosova na skupu u Sarajevu 2. juna.
Istanbulski sastanak lidera Turske, Srbije i BiH bio je takođe i u funkciji priprema za sarajevsku konferenciju o Zapadnom Balkanu koja će biti održana, na incijativu Španije, predsjedavajuće Evropskom unijom.
Turska je inače posljednjih mjeseci intenzivno lobirala i za prijem BiH u Akcioni plan NATO-a, što su 22. aprila i odobrili ministri zemalja Alijanse.
