Nakon što pet sedmica nije radila, otvaranje Atinske berze u ponedjeljak ujutro donijelo je pad dionica od gotovo 23 posto. Četiri najveće banke, koje čine petinu atinskog indexa, pale su za cijelih 30 posto.
Ekonomski analitičari kažu kako je bilo za očekivati da će ponovno otvaranje berze biti dočekano strahovitim padom indexa. Ekonomija u zemlji suočena je s najvjerojatnim dugim oporavkom, ali je važno pratiti što će se dešavati u sedmicama i mjesecima koji predstoje.
Konstantin Botopulos, čelnik komisije koja prati grčko tržište kapitala ocijenio je da se može očekivati pritisak jer tržište neće uspjeti odmah odgovoriti na poduže isključenje. Ali, dodao je on, ne smijemo se zanositi, jer moramo sačekati kraj sedmice da vidimo kako će se stvari razvijati, pa da hladne glave napravimo plan“
Iako je Grčka prošloga mjeseca postigla dogovor sa vjerovnicima, političko stanje u zemlji još uvijek je nestabilno, jer postoji mogućnost da premijer Aleksis Cipras bude prisiljen raspisati vandredne izbore.
Evropska komisija očekuje da će se Grčka ove godine vratiti u recesiju, što će zahtijevati Herkulove napore, na svim stranama, uključujući i zvaničnu Atinu.
Međunarodni monetarni fond je kritikovao kompletan posao spasavanja, jer u MMF-u smatraju da je javni dug Grčke gotovo neodrživ.
Mnogi se zato pitaju ne bi li bilo bolje i pametnije da je Grčka izvjesila bijelu zastavicu?
Analitičari koji to pitanje postavljaju temelje sumnju na preteškim uvjetima i okolnostima.
Prvo, kako ostvariti veću štednju kad je zaustavljen rast. Drugo - veći porezi i smanjenje potrošnje će utjecati na potražnju za proizvodima i uslugama.
A tu je onda obavezna socijalna tenzija. Ekonomski oporavak je u najboljem slučaju neizvjestan, pa je izgledan rast nezaposlenosti, a samim tim i pad standarda.
Uz ove ekonomske tu su i politički parametri. Vladajuća Siriza je podijeljena i uzdrmana, pa premijer Cipras rješenje može potražiti i u vandrednim izborima. No, da li umorni gradjani žele ponovno glasati?
Druga velika politička cijena jeste gubitak suvereniteta. Malo ko vjeruje da je, prilikom glasanja za paket spasa od bankrota, iko u Grčkoj mislio da to podrazumijeva i eventualno odricanje od stvarnog upravljanja zemljom, privredom, bankama i bogatstvima.
