Međunarodni monetarni fond (MMF) oštro je kritikovao sporazum koji su lideri EU postigli sa Grčkom. Tvrde da je javni dug Grčke sada "vrlo neodrživ", te su apelovali da pomoć Atini za otpalatu dugova mora biti mnogo veća od onoga što su čelnici EU spremni da daju daju sada.
Srijeda (danas) je inače rok do kada parlament Grčke mora da odobri sporazum koji je premijer Aleksis Cipars u ponedjeljak ujutro postigao sa Briselom.
MMF je ministrima finasija eurozone poručio da novi paket pomoći za Grčku mora uključivati i mjere za restrukturiranje duga. Evropski kreditori Grčke, po MMF-u, toj će zemlji da obezbijede "daleko više" novca nego što su evropske vlade trenutno spremne da prihvate.
Evropska komisija (EK) je sada predložila pozajmicu od sedam milijardi eura koja će Atini poslužiti za plaćanje kamata na kredite. Dio tog novca treba izdvojiti i za plaćanje rata MMF koji je uz EK i Evropsku centralnu banku glavni kreditor Grčke.
Ova je zemlja već propustila dva roka za plaćanje dugova MMF u visini od 1,6 milijardi eura. Osim toga posljednja ponuda Evropske komisije za Grčku, kako navodi BBC, mogla bi izazvati protivljenje Velike Britanije i još nekih članica EU koje nijesu u eurozoni.
Uz podsjećanje da nova pomoć predviđa novac iz Evropskog mehanizma za finansijsku stabilnost, u koji su osim članica eurozone uključene svih 28 EU članica, BBC navodi i da će britanski poreski obveznici plaćati dalju finansijsku pomoć za Grke.
MMF navodi da Evropska unija mora da se odluči između dramatičnog produženja grejs perioda na čak 30 godina, kao i produženja perioda otplate duga, direktne isplate gotovog novca vladi za finansiranje njenog deficita ili otpisa dijela duga.
Dužničko opterećenje Grčke će tokom sljedeće decenije biti mnogo veće nego što se procjenjivalo prije samo dvije sedmice, prije nego što je Grčka 29. juna, zatvorila banke i uvela druge mjere kontrole kapitala, navodi se u novoj verziji izveštaja, koju je MMF dostavio liderima EU tokom pregovora sa Grčkom proteklog vikenda.
Nove prognoze MMF-a pokazuju da će dug Grčke sljedeće godine porasti na gotovo 200 odsto bruto domaćeg proizvoda, prema 177 odsto BDP iz prethodne prognoze, djelimično zbog toga što Grčkoj u 2015. predstoji još jedna godina recesije.
Prognoza za 2020. pokazuje da će nivo duga biti visokih 170 odsto BDP-a, dok je ranija prognoza iznosila 142 odsto. S obzirom na takve podatke, Grčkoj će pored nove finansijske pomoći biti potreban i veći otpis dugova, procjenjuju u MMF-u.
Razlike između MMF i evropskih kreditora Grčke bile su vidljive i ranije, ali su sada prvi put objelodanjene u javnosti. Jedan zvaničnik MMF-a je rekao će ova organizacija učestvovati u trećoj fazi pomoći Grčkoj samo ako evropski kreditori predoče “jasan plan”.
Lideri eurozone i predstavnici Grčke su u ponedeljak, nakon maratonskih pregovora, postigli dogovor o trećem paketu međunarodne finansijske pomoći Atini, vrijednom oko 86 milijardi eura, koji će biti odobren pod strogim uslovima, koji uključuju mjere štednje, fiskalne i druge reforme.
Upozorenje MMF-a u vezi sa stanjem grčkog duga stiglo je u vrijeme kada premijer Aleksis Cipras ulaže napore da ubijedi nezadovoljnu ljevicu da podrži mjere štednje i liberalne ekonomske reforme, da bi država dobila finansijsku pomoć.
Cipras je rekao u intervjuu državnoj televiziji da ne vjeruje u sporazum sa kreditorima, ali da zemlja nema alternativu osim da ga prihvati i izbjegne ekonomski haos.
U utorak su počele da kruže informacije i da Ciparsu pojedini ministri otkazuju poslušnost nezadovoljni postignutim dogovorom. Grčkom parlamentu danas ističe rok do kada moraju potvrditi dogovor Ciprasa i Brisela.
Grčka je osim toga neposredno suočena sa krizom gotovine. Banke su zatvorene od 29. juna, građani sa bankomata mogu podići dnevno samo 60 eura, a, prema riječima Ciparsa, banke se ne mogu otvoriti dok novi paket pomoći ne bude ratifikovan, a to bi moglo potrajati još mjesec dana.
