U Bratuncu je 5. jula obilježena godišnjica stradanja srpskog stanovništva tokom ratnih devedesetih, na području Srebrenice, Bratunca, srednjeg Podrinja i opština regije Birač.
Odlukom Vlade Republike Srpske (RS), na području tog entiteta proglašen je Dan žalosti, povodom zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču od 1992. do 1995. godine.
Prema podacima iz RS-a, u ovom periodu je na području Podrinja stradalo 3.267 osoba.
Među žrtvama su dvojica sinova i muž Mileve Rankić iz sela Brežani. "Niko ne odgovara za ovoliko pobijenih ljudi kod svojih kuća. Gdje je pravda", kazala je ona, prenijela je Srna.
Na skupu i komemoraciji za žrtve u Bratuncu, na istoku Bosne i Hercegovine, prisustvovale su delegacije političara iz RS-a i Srbije.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je pred Sudom BiH osuđen za napad na ustavni poredak, izjavio je na obilježavanju da se "srpski narod neće svetiti".
"Pustite nas da nastavimo da živimo u našoj RS, da gradimo i živimo u miru. Mi od nje ne smijemo nikada odustati. BiH nema nikakvu šansu i nije je nikada ni imala", rekao je Dodik.
On je naveo da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su u Hagu osuđeni na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina nad bošnjačkim stanovništvom, "vodili Republiku Srpsku u teškim vremenima i imali su viziju da ostvare slobodu".
"Danas nam ne daju da slavimo dan svoje Republike, ali mi ćemo i dalje biti jaki i čvrsto stajati na braniku otadžbine", rekao je Dodik.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je 5. jula u Bratuncu da za zločine stradanja srpskog stanovništva iz srednjeg Podrinja i Birča do danas niko nije odgovarao.
"Stojimo ovde kao uvek i zauvek jedan narod. Narod koji ne zaboravlja i koji je pre nekog vremena odlučio da ne pristaje više na ćutanje", rekla je Brnabić u obraćanju prisutnima na obilježavanju godišnjice zločina.
Obilježavanju su prisustvovali i drugi zvaničnici RS-a koji su, uz Dodika, pod zapadnim sankcijama zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu i integritetu Bosne i Hercegovine.
Obilježavanju je prisustvovao i proruski ministar u Vladi Srbije Nenad Popović, koji je takođe pod zapadnim sankcijama zbog poslovnih veza sa Moskvom.
Parastos za žrtve na groblju u Bratuncu služio je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.
Šta se dešavalo u Srednjem Podrinju?
Na istoku BiH, u selima Zalazje i Sase, Biljača i Zagoni u opštini Bratunac 12. jula 92. ubijeno je 69 vojnika i civila srpske nacionalnosti, dok je tada i nestalo 22 Srba.
Dio njihovih posmrtnih ostataka pronađen je u masovnoj grobnici 10. juna 2010., a desetoro nestalih još nije pronađeno.
Za ubistva Srba u Podrinju nije odgovarao niko pred sudom u BiH ni Hagu.
Sud BiH je u novembru 2018. pravosnažno oslobodio bivšeg komandanta Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i njegovog saborca Sabahudina Muhića optužbi da su 1992. u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac (opština Srebrenica) ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti.
Orić je ranije, 2008. godine, pravosnažno oslobođen krivice pred Haškim tribunalom koje ga je teretilo za zločine nad Srbima u Srebrenici počinjene 1992. i 1993. godine.
Vijeće je time preinačilo prvostepenu presudu, izrečenu u ljeto 2006. godine, kojom je Orić bio proglašen krivim što nije spriječio zločine nad Srbima, na osnovu čega je bio osuđen na dvije godine zatvora.
Apelaciono vijeće je zaključilo da su prvostepene sudije pogriješile kada su ga proglasili krivim, a prethodno nisu utvrdili ko je tačno počinio zločine, da li su počinioci bili potčinjeni Oriću i da li je on znao za zločine.
Dana žalosti u RS-u proglašen je dan nakon što je Vlada Federacije BiH proglasila 11. juli Danom žalosti u tom bh. entitetu, u povodu 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Lideri Srbije i RS-a negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid, u kome su pripadnici Vojske RS-a ubile više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.
