Bivši pripadnici paravojnih formacija, članovi ultradesničarskih grupa, osobe sa kriminalnim dosijeima, pa i osuđivane ubice, proteklih nedelja i meseci prisutni su među pristalicama vlasti u Srbiji.
Radio Slobodna Evropa (RSE) u više navrata je pisao o njihovom angažmanu na čuvanju prostorija vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova Srbije, kao i u centralnom mestu okupljanja podržavalaca vlasti, u takozvanom "Ćacilendu", šatorskom naselju podignutom između Predsedništva i Skupštine Srbije.
Predrag Petrović, direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, "Ćacilend" opisuje kao paravojni ili parapolicijski kamp u kom se nalaze ljudi spremni na primenu fizičkog nasilja.
"Građani su bezbedni jedino ukoliko taj kamp zaobilaze u širokom luku", navodi Petrović u izjavi za RSE.
U jednom od svojim poslednjih obraćanja, predsednik države Aleksandar Vučić je ocenio da je taj kamp "simbol postojanja Srbije, simbol slobode i otpora".
"Malo mesto u srcu Srbije odakle je otpor krenuo, otpor okupaciji, otpor rušenju Srbije. I taj simbol otpora i danas postoji, taj simbol snage Srbije koju ne mogu da sruše", opisao je Vučić kamp ispred skupštine, krajem oktobra ove godine.
Predrag Petrović smatra da je predsednik države ovom izjavom priznao "da su vaninstitucionalne snage mnogo značile za 'odbranu Srbije', odnosno za spas njegove vlasti".
"On je video da građani koji protestvuju mogu jako brzo da se mobilišu. Zato on održava taj kamp", ocenjuje Petrović.
Koristeći open source alate za prepoznavanje lica, novinari RSE su u proteklih nekoliko meseci identifikovali jedan broj osoba sa kriminalnim dosijeima, ne samo u "Ćacilendu".
Na pitanja RSE o pojedincima sa spornim dosijeima u redovima podržavalaca vlasti, iz vladajuće Srpske napredne stranke, nisu odgovorili. Iz MUP-a Srbije, do objavljivanja teksta, nisu stigli odgovori na pitanja da li policija ima saznanja da u kampu ispred najvažnijih državnih institucija borave lica koja su ranije osuđivana za teška krivična dela, kao i da li su u njihovoj blizini, građani bezbedni.
Osuđenici za ubistva u redovima pristalica vlasti
Vladan Sretenović, koji je donedavno bio u bekstvu i na poternici Srbije zbog osuđujuće presude za nanošenja teških telesnih povreda, jedan je od redara na ulazu u kamp, pokazuju snimci RSE.
Sretenović je ranije osuđivan za najteže krivično delo. Naime, u zatvoru je proveo petnest godina godina zbog ubistva koje je počinio 1997. godine. Sretenović je u izjavi za TV Happy 2021. svedočio da je ubio čoveka zbog novčanog duga i psovke.
Teško krivično delo je ponovio 2016. godine, kada je prebio jednu osobu u Arilju na zapadu Srbije. Za to delo pravosnažno je 2023. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i šest meseci. Nakon izricanja kazne pobegao je u Hrvatsku a uhapšen je i po poternici isporučen Srbiji tek krajem prošle godine, pokazuju podaci koje je RSE dobio od zagrebačkog suda.
Na osnovu odgovora srpske Uprave za sprovođenje zatvorskih sankcija, koja je za RSE navela da je Sretenović odslužio kaznu, nije jasno kada je ponovo ozašao iz zatvora, da li mu je i na osnovu čega kazna umanjena.
Tokom avgusta meseca u "Ćacilendu", RSE je identifikovao i Đorđa Prelića, bivšeg vođu jedne od navijačkih grupa fudbalskog kluba Partizan. Prelić je osuđen za ubistvo francuskog navijača Brisa Tatona 2009. godine u Beogradu.
Prelić je proveo četiri godine u bekstvu, a u odsustvu je prvopstepoeno osuđen na 35 godina zatvora. Nakon što je postupak vraćen na ponovno suđenje Prelić je uhapšen u Španiji, a u ponovljenom postupku osuđen je na kaznu od 10 godina zatvora.
Pušten je na uslovnu slobodu, 2021. godine.
Tokom avgustovskih antivladinih protesta, sedište SNS-a u Novom Sadu je obezbeđivao i Jovan Coja Kecman, bivši vođa navijačke grupe "Korida" fudbalskog kluba Novi Sad.
Kako je za RSE potvrđeno u Višem sudu u Novom Sadu, Kecman je 2018. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja.
Osuđen je za pokušaj ubistva bivšeg policajca Dalibora Bogdanovića Boće.
U Vrbasu, u pokrajini Vojvodina, među pristalicama vlasti koje su tokom avgusta štitile prostorije Srpske napredne stranke, ali i učestvovale u sukobima sa antivladinim demonstrantima, RSE je identifikovao Stojana Kneževića.
Prema informacijama iz somborskog Višeg suda, Stojan Knežević je 2011. godine osuđen na dve godine zatvora za krivično delo nedozvoljena proizvodnja i držanje oružja i eksplozivnih materija a 2015. i na zatvorsku kaznu od osam meseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.
Za lakša krivična dela - od izazivanja opšte opasnosti do falsifikovanja službene dokumentacije - pravosnažno je osuđivan i pred Osnovnim sudom u pet odvojenih postupaka, između 2012. do 2019. godine.
Knežević je danas čelnik Bokserskog kluba Sombor čiji rad finansira gradska uprava.
Paramilitarci u redovima pristalica vlasti?
RSE je u kampu vladinih pristalica, u julu 2025. identifikovao i Vladimira Vučetića, osobu koje je kosovsko Specijalno tužilaštvo optužilo kao jednog od učesnika napada na policiju Kosova u Banjskoj 2023. godine.
Vučetić je optužen kao član grupe koju kosovsko tužilaštvo tereti za terorizam i teška krivična dela protiv ustavnog poretka i bezbednosti Kosova.
Grupa se u uniformama i sa arsenalom oružija u septembru 2023. kod sela Banjska na severu Kosova sukobila sa kosovskom policijom kada su ubijeni kosovski policajac i tri srpska napadača.
Vladimir Vučetić, kao i najveći broj optuženih, u bekstvu je i za njima je posredstvom UNMIK-a raspisana Interpolova poternica.
Inače kada su početkom marta 2025. postavljeni prvi šatori, ovoj "blokadi" pridružili su se nekadašnji članovi formacije "Crvenih beretki", jedinice državne bezbednosti čiji su pripadnici učestvovali u ratnim zločinima na teritiriji bivše Jugoslavije, kao i ubistvima političkih protivnika autokratskog predsednika Slobodana Miloševića.
Jedinica je rasformirane zbog učešća u ubistvu premijera Zorana Đinđića 2003. godine.
Bivše pripadnike Crvenih beretki u kampu provladinih pristalica, predvodili su u martu ove godine Goran Radosavljević Guri i Živorad Žika Ivanović.
Goran Radosavljević je pukovnik policije u penziji i bivši komandant srpske Žandarmerije. Dovođen je u vezu sa ubistvom američkih državljana, Jilija, Argona i Mehmeta Bitićija (Bytyqi) zbog čega mu je Stejt department zabranio ulazak u SAD.
Živorad Žika Ivanović je nekadašnji pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO).
U "Ćacilendu" je boravio i Dragoslav Bokan, poznat po osnivanju paravojne formacije "Beli orlovi" koja je delovala na ratištima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Bokan je dva puta krivično gonjen u Srbiji zbog nošenja nelegalnog oružja kao i za razbojništvo. Bokan je, inače, odnedavno predsednik Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Beogradu.
Početkom novembra ove godine, RSE je u kampu ispred skupštine identifikovao Zlatka Novkovića, američkog državljanina srpskog porekla, koji poseduje i ruski pasoš. Novković je snimljen kako antivladinim demonstrantima okupljenim izvan šatorskog naselja preti klanjem.
Reč je o nekadašnjem pripadniku paramilitarnih četničkih formacija koje su devedestih delovale u okolini opkoljenog Sarajeva. Na ruskoj društvenoj mreži VK predstavlja se kao rezervista ruske vojske u Ukrajini.
Rame uz rame sa predstavnicima vlasti
U "Ćacilendu", zajedno sa licima spornih biografija, povremeno su boravili i lokalni funkcioneri SNS, kao i najviši državni vrh - ministri, predsednik Vlade i predsednik države.
Funkcioner SNS i bivši rukometaš Vladimir Mandić snimljen je u više navrata u blizini Skupštine Srbije, a na snimku televizije Insajder vidi se kako šutira jednog od studenata redara na antivladinom skupu u Beogradu 1. maja.
Lokalni mediji izvestili su u novembru i o napadu Mandića na novinarsku ekipu zrenjaninske televizije KTV i Nemanju Šarovića, novinara i bivšeg poslanika Srpske radikalne stranke, partije osuđenika za ratne zločine Vojislava Šešelja, u Skupštini Srbije.
Vladimiru Mandiću se sudilo za pokušaj ubistva telohranitelja njegovog oca Momčila Mandića, nekadašnjeg ministra pravde u Vladi bh. entiteta Republika Srpska tokom 1992.
Prema pisanju portala KRIK, nakon 13 godina suđenja oslobođen je zbog nedostatka dokaza. Mandić nije želeo da odgovori na pitanja koja su mu novinari KRIK-a poslali preko njegove kompanije.
Protesti u Srbiji traju duže od godinu dana. Započeli su nakon obrušavanja betonske nadstrešice na železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo šesnaesotoro ljudi. Demonstranti za nesreću optužuju korupciju i nemar, na šta su se odnosili njihovi ključni zahtevi, kojima je pre sedam meseci dodat i onaj za raspisivanje vanrednih izbora, što vlast odbija da učini.
Protesti su obeleženi i nasiljem u kojima su objekti vladajuće stranke oštećeni i demolirani, povređeno je na desetine ljudi, hapšenja i pritvaranja učesnika demonstracija široko su rasprostranjena.