(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Skoro 17 godina nakon što je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), Sjeverna Makedonija izgleda da će konačno početi pregovore o pristupanju EU.
Nakon dva i po dana rasprave francuski prijedlog koji omogućava ukidanje bugarske blokade pregovora usvojen je u Skupštini Sjeverne Makedonije sa 68 glasova "za", bez primjedbi i bez uzdržanih, uz aplauz vladajuće većine.
To bi trebalo da bude povod za slavlje, ne samo u Skoplju, već i za Evropsku uniju koja je konačno proces proširenja vratila u život.
Ipak, decenijama stara diplomatska pregovaranja će vjerovatno ostaviti gorak okus, i što je još gore, možda su čak i postavili i ton budućih pregovora Sjeverne Makedonije sa Unijom.
Kandidati za članstvo u EU iz drugih zemalja Zapadnog Balkana, kao i novih kandidatskih zemalja Moldavije i Ukrajine, mogli bi naučiti ponešto od Sjeverne Makedonije kada je riječ o planiranju putovanja prema Briselu.
Jer ono što je ova tekuća saga pokazala zemljama kandidatima je da sprovođenje reformi u zemlji kako bi se ispunili standardi EU nije dovoljno. Važnije je, možda, rješavanje svih dugotrajnih bilateralnih pitanja sa državama članicama EU koje bi potencijalno mogle odbaciti proces.
Malo je zemalja moralo proći kroz tolike izazove kao Sjeverna Makedonija u svom nastojanju da se pridruži zapadnim organizacijama. Najveći se dogodio 2019. godine kada je Makedonija promijenila ime u Sjeverna Makedonija kako bi riješila spor sa svojim južnim susjedom, Grčkom, utirući put za prijem Skoplja u NATO 2020. godine.
Sa promjenom imena, proces pridruživanja EU mogao je odmah početi, ali umjesto toga Sjeverna Makedonija i Albanija, čije su kandidature za pristupanje EU povezane, morale su čekati još godinu dana jer je Francuska bila nezadovoljna kako je opšti proces proširenja bloka bio dizajniran.
Kako bi umirili Pariz, u Briselu je napravljeno nekoliko kozmetičkih promjena, iako su mnoge diplomate EU gunđale da odlaganje ima više veze sa nervozom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona oko domaćih lokalnih izbora.
Zatim su uslijedile primjedbe Bugarske na kandidaturu Sjeverne Makedonije, koje su posljednjih nekoliko godina blokirale početak pregovora o pristupanju.
Glavna zabrinutost Sofije je spor napredak implementacije Ugovora o prijateljstvu potpisanog između dvije države 2017. godine, navodna represija nad bugarskom manjinom u Sjevernoj Makedoniji i porijeklo i status makedonskog jezika, kojeg Sofija smatra dijalektom bugarskog.
U "francuskom prijedlogu", koji je iznesen ranije kada je Francuska predsjedavala Vijećem Evropske unije, obrađena su neka, ali ne svako od ovih pitanja. Najvažnije, prije nego što pristupni pregovori s Briselom uopće počnu, Skoplje mora promijeniti svoj ustav, ovog puta kako bi uključilo spominjanje bugarske manjine.
U "francuskom prijedlogu" također se spominje Ugovor o prijateljstvu, što ukazuje na to da će kontroverzna historijska i edukativna pitanja, na primjer, kako se predaje historija u školama ili da li su Makedonci samo etnička podgrupa Bugara i dalje izazivati komšijske odnose ove dvije zemlje.
I dok brojni zvaničnici EU, govoreći anonimno za RSE, smatraju da je prijedlog koji je iznijela Francuska "nepravedan" za Skoplje, čini se da niko nema bolju ideju. Vrijedi podsjetiti da je proreformistička vlada u Sofiji pala u junu jer je "francuski prijedlog" viđen kao previše pomirljiv, što je pokazatelj da će Skoplje uvijek biti težak partner u pregovorima.
Jedan diplomata EU, koji je želio ostati anoniman jer nisu bili ovlašteni da govore o tome, rekao je: "Ako se Skoplje ne složi oko ovoga, zemlja će čamiti na istom mjestu još jednu deceniju. Najmanje."
Na čemu insistira Bugarska?
Bugarska, koja je članica Evropske unije od 2007. godine, insistira da Sjeverna Makedonija formalno prizna da njen jezik ima bugarske korijene, da u svom ustavu prizna bugarsku manjinu i da se odrekne onoga što je rekla da je "govor mržnje" protiv Bugarske.
Sjeverna Makedonija smatra da njen identitet i jezik nisu otvoreni za diskusiju.
Francuski prijedlog zahtijeva da Skoplje uključi etničke Bugare u svoj ustav "na ravnoj nozi sa drugim narodima" i promijeni udžbenike historije.
Bugarska tvrdi da je makedonski jezik dijalekt bugarskog, a obje zemlje polažu pravo na određene historijske događaje i ličnosti, uglavnom iz otomanskog doba.
Nova bugarska vlada bi lako mogla tražiti više i ponovo zaustaviti proces. A sama činjenica da 27 država članica EU ozbiljno razmišlja o razdvajanju Albanije od Sjeverne Makedonije u procesu pridruživanja, samo je naglasila pritisak na Skoplje sa svih strana da što prije pristane.
Na kraju, ovako izgledaju asimetrični odnosi između članica EU i onih koji se nadaju da će to postati.
Države članice EU zahtijevaju, kandidati pristaju. Bugarska bi sada mogla biti cjepidlaka, ali gledajući prethodna proširenja, ova zemlja samo slijedi tradiciju nepodmazanog točka.
Italija je uslovljavala Sloveniju prije no što se pridružila klubu 2004. godine.
Zauzvrat, Slovenija je odgodila ulazak Hrvatske koristeći svoj status članice EU da diktira opseg pregovora sa svojim većim susjedom. A kakve su šanse da će Hrvatska odigrati sličnu ulogu ako Bosna i Hercegovina ikada krene na pristupni put?
Jednostavno postoji previše iskušenja za države EU da izvuku sve što mogu od kandidatura drugih zemalja. Zahtjevi se mogu postaviti prije nego što razgovori i počnu, a kada to konačno učine, kandidat treba da započne spor proces usvajanja zakonodavstva EU, podijeljenog u preko 30 poglavlja.
Svih 27 država članica EU tada moraju jednoglasno odlučiti kada se ta poglavlja otvaraju i zatvaraju. I da ne zaboravimo privremena mjerila koja također moraju biti odobrena. To znači da postoji blizu 100 potencijalnih veta za svaku zemlju EU. Sto prilika da se zabije klip u točkove.
Malo je vjerovatno da će u budućnosti Sjeverna Makedonija biti jedini kandidat koji izvana gleda ka unutra.
Facebook Forum