Ministar pravde RS: Rasprave 'ne bi ni bilo da je uspio strukturalni dijalog o pravosuđu'
Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović, govoreći o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa, poručio je poslanicima u Skupštini RS da rasprave o tome u RS „ne bi ni bilo da je uspio strukturalni dijalog o pravosuđu u Bosni i Hercegovini“.
„Nismo uspjeli. Jedinu podršku smo imali od EU i hiljadu prepreka, različitih gledišta“, rekao je Kasipović. Kao jedan od najvećih problema pravosudnog sistema, naveo je primjer retroaktivne primjene krivičnih zakona u BiH.
Kasipović je podsjetio na odluku Ustavnog suda iz 2001. godine da se ocijeni ustavnost odluke visokog predstavnika u BiH o uspostavljanju Suda BiH, rekavši da je tada jasno rečeno da to nije bilo moguće uraditi. "Ono što je bitno u odluci Ustavnog suda BiH jeste da on zapaža da je moguće da će taj Sud doprinijeti pravičnosti i jednakosti. Zapažanje je samo zapažanje", istakao je Kasipović.
Ukazao je i na problem pristupa u sudskim procesima ističući kao primjer nezadovoljstvo u Republici Srpskoj ponašanje pravosuđa BiH u slučaju Nasera Orića.
„Država ne može postojati ukoliko ne postoji izbalansiran, ujednačen, potvrđen, propisan i ostvariv sistem u kojem su svi ravnopravni", istakao je Kasipović obrazlažući Informaciju o pravosudnim institucijama BiH.
Dodik: Rat nije opcija
Republika Srpska neće preduzeti vojne mjere čak i ako bude napadnuta, nastaviće da se bori isključivo političkim sredstvima, kategoričan je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
„Rat nije opcija. Ja to odbacujem želio bih da odbaci ovaj parlament. Oni koji to prizivaju neka to objašnjavaju istoriji i sudovima“, istakao je Dodik.
Naglasio je da se “ništa ne radi mimo Ustava“.
Istakao je da BiH nema unutrašnjeg kapaciteta da preživi, i da „unutrašnjeg konsenzusa nema, ne zato što to neće Srbi i RS“.
„Ali mjera tog konsenzusa moramo biti mi i naša prava, ne želimo da zadiremo u tuđa prava. Naša su prava značajno degradirana. Odbacimo praksu međunarodnog faktora koji nam donosi rješenja koja su navodno dobra za nas. Ona nikad nisu dobra za nas“, rekao je Dodik.
O vojsci BiH: Želimo povući saglasnost, ali ostavljamo prostor za pregovore
"Želimo povući saglasnost za Oružane snage BiH – to ne znači da će Srbi momentalno morati da izađu iz njih, ali dalje ćemo pregovarati koji su dalji koraci", rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
On je izdvojio tri opcije – smanjenje vojske BiH, donošenje zakona o vojsci RS, ili zakon o demilitarizaciji RS. „Želimo da ostavimo rok od šest mjeseci, i da pregovaramo o oružanim snagama, i da nikad neće biti muslimanske snage, i da će uvijek imati srpsku ali i hrvatsku komponentu“, istakao je Dodik.
„Dolazimo u poziciju da jednog dana imamo muslimansku vojsku pod komandom muslimanskih struktura u BiH. Moramo to odbaciti i revidirati“, rekao je član Predsjedništva BiH.
"Ustavom BiH se predviđa da postoje oružane snage, u množini, na teritoriji BiH, a ne samo jedna struktura koja sada postoji. U Ustavu tako stoji – nema Oružanih snaga Bosne i Hercegovine", rekao je Dodik. „U dejtonske pregovore entiteti su ušli sa svojim oružanim snagama, i one su regulisane Dejtonom. Dejton je danas živ, a živi su i aneksi 1, 1a i 1b koji govore o entitetskim vojskama“, podsjetio je on.
Dodik se za govornicom zapitao kome trebaju Oružane snage BiH.
„Postavlja se pitanje, zbog čega ove oružane snage? Formiranje ovih OS bio je zahtjev sa strane i nije odražavao unutrašnje potrebe. Znam kakva je tada bila atmosfera, i RS mora da nauči važnu lekciju, da odustanemo od priče ko je šta uradio, i da vidimo kako to sve sanirati i vratiti u nadležnost RS“, rekao je on poslanicima u NSRS.
„Trebaju NATO-u i njihovom generalnom sekretaru. Ako one nisu za spoljnu odbranu postavlja se pitanje da nisu možda za unutrašnju intervenciju“, kazao je Dodik. Takođe je sugerisao skupštini da reguliše pitanje, ako osobe sa državljanstvom Srbije žele tamo da služe vojni rok – o čemu se od nedavno ponovo govori u toj državi – to moći da učine. Nakon toga, prema Dodikovoj sugestiji, mogli bi da se vrate u RS i u njoj imaju određene statusne privilegije.
Skupština NSRS o 'prenošenju nadležnosti' sa države na entitet
Skupština Republike Srpske o 'prenošenju nadležnosti' sa države na entitet
Poslanici Skupštine bh. entiteta Republike Srpske, na sjednici koju održavaju u Banjoj Luci, donose odluke koje udaraju na temelje države BiH. Naime, raspravljaju o "prijenosu nadležnosti s Bosne i Hercegovine na nivo Republike Srpske", u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i sigurnosti. Takav institucionalni transfer, sa centralne države na entitete, nije moguć po Ustavu BiH.
Takođe, na dnevnom redu sjednice je i Deklaracija o ustavnim principima RS-a, koja zadužuje institucije RS-a da sastave ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prijestolnica. Tokom rata 1992/95 Pale su bile srpsko političko i vojno sjedište.
Zbog niza osetljivih pitanja koje razmatra NSRS, pet mjeseci nakon što su politički predstavnici entiteta započeli bojkot centralne vlasti u znak protesta zbog zabranje negiranja genocida u BiH, visoko je interesovanje za ovaj događaj u domaćoj i inostranoj javnosti.
Dodik: Narod će na referendumu odlučiti o novom Ustavu Republike Srpske
Po okončanju rasprave, narod će na referendumu odlučiti o novom Ustavu Republike Srpske, poručio je na posebnoj sjednici član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
„BiH ide u pravcu na koji mi nismo pristali od zaključivanja Dejtonskog sporazuma. Zašto ne možemo da imamo ono što smo potpisali. Ljute nas presude Ustavnog suda i Suda BiH. Imamo osjećaj da BiH ide u krivom pravcu. Jedna za drugom mijenjaju se nadležnosti u korist BiH bez da iko pokaže kajanje zbog toga“, istakao je Dodik.
Dodik je rekao da je u RS pokrenut pregled prenosa nadležnosti na nivo BiH kako bi se vidjelo može li se „opravdati broj skupih BiH institucija i stalno povećanje troškova administracije na BiH nivou“.
Facebook Forum