Plan Washingtona plan za okončanje rata s Iranom ima 15 tačaka, plan Teherana ima pet, a oba prelaze crvene linije druge strane.
Detalji američkog prijedloga nisu javno objavljeni, ali se o njemu mnogo izvještavalo. Vjeruje se da je u mnogim aspektima sličan prijedlozima iznesenim prije nego što je sukob počeo izraelskim i američkim zračnim napadima 28. februara.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je novinarima da "postoje elementi istine" u medijskim izvještajima o 15 tačaka.
Smatra se da obje strane u svojim rivalnim planovima uključuju zahtjeve u vezi s Hormuškim moreuzom, vitalnom brodskom rutom za globalne isporuke nafte, gasa i druge robe koju Iran trenutno blokira.
Američki zahtjevi
Najvažniji zahtjev SAD-a je onaj koji je Trump više puta isticao. On također tvrdi da je Iran pristao na njega.
"Oni bi željeli postići dogovor", rekao je novinarima tokom događaja u Ovalnom uredu 24. marta. "Složili su se da nikada neće imati nuklearno oružje."
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici, uključujući Izrael i glavne evropske države, godinama su zabrinuti zbog mogućnosti da Iran razvije nuklearno oružje. Iran je oduvijek negirao da to želi.
Čak i da je to istina, Iran je sada pod novim vodstvom i našao se pod intenzivnim američkim i izraelskim napadima koji su pokrenuli dva rata – prvi u junu prošle godine. Namjere vrhovnog vođe Mojtabe Hamneija, koji još nije viđen otkako je njegovo imenovanje objavljeno 8. marta, i dalje nisu jasne.
Također, nije sasvim jasno u kojoj mjeri on ili drugi donosioci odluka trenutno kontrolišu situaciju u Teheranu, niti koliko visoki iranski zvaničnici uopšte mogu međusobno komunicirati usred stalnih zračnih napada u kojima je ubijeno toliko visokih ličnosti.
Trump je 25. marta rekao da se iranski zvaničnici "boje" priznati da komuniciraju s američkim pregovaračima "jer misle da će ih ubiti vlastiti narod".
Plan od 15 tačaka navodno uključuje jednomjesečni prekid vatre dok se detalji ne razrade. Plan uključuje mnoge druge američke zahtjeve, poput demontiranja iranskih nuklearnih postrojenja, predaja zaliha obogaćenog uranijuma Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) i pristanak da u budućnosti ne obogaćuje uranij.
Dalje tačke navodno ograničavaju iranske raketne kapacitete i zahtijevaju da Iran prekine podršku regionalnim posredničkim snagama, poput Hezbollaha, kojeg Washington smatra terorističkom organizacijom.
Iako su mnogi od ovih zahtjeva postojali i prije rata, neki, poput ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i okončanja iranskih udara na regionalnu energetsku infrastrukturu, predstavljali bi odgovor na iranske ratne poteze od 28. februara.
- Pratite blog uživo RSE o sukobu na Bliskom istoku.
Zauzvrat, Iran bi dobio ukidanje sankcija i američku pomoć u civilnom nuklearnom programu.
"Navodno postavljenim parametrima američkog prijedloga ne dale ambicije: ukidanje sankcija u zamjenu za široke ustupke Irana", rekao je za RSE Naysan Rafati, viši analitičar za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi.
"Ali ako je prošlost uvod, njegova izvodljivost bi zavisila od toga da li je Islamska Republika spremna popustiti pod pritiskom po pitanjima koja su dugo bila njene crvene linije. Kada je riječ o nuklearnom pitanju, na primjer, Teheran i dalje insistira na pravu na obogaćivanje uranija… Takođe je odbacio ideju o pregovaranju o svom raketnom programu", dodao je on.
Stav Irana
Iranski zvaničnici ne samo da su rekli da se razgovori ne vode, već su i ismijali američke izjave o tom pitanju, a vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfaqari rekao je da Trumpova administracija "pregovara sama sa sobom".
"Niko kao mi neće sklopiti dogovor s vama. Ne sada. Nikada", dodao je u komentarima 25. marta.
U međuvremenu, neki od zahtjeva Tejerana su u suprotnosti sa stavovima SAD-a.
Primjeri uključuju priznavanje iranske kontrole ili jurisdikcije nad Hormuškim moreuzom, zajedno s pravom na naplatu naknada za prolaz i pravom na neograničeni raketni program.
Iranski zahtjevi također jasno prelaze crvene linije SAD-a, tražeći od Washingtona da zatvori svoje vojne baze u Perzijskom zaljevu, plati ratnu odštetu i garantuje da neće ponovo napasti Iran.
"Za sada, barem, obećanje ekonomskog olakšanja i bol od nastavka udara čini se malo vjerojatnim da će potaknuti iranski kompromis u obimu koji Washington traži", rekao je Rafati. "Režim u cjelini još uvijek ne smatra svoju ratnu poziciju dovoljno očajnom da pristane na američke uslove."
Fred Fleitz, potpredsjednik Centra za američku sigurnost Instituta America First Policy, izneo je sličan stav.
"Mislim da je najveći izazov natjerati iranski režim da pristane na bilo šta. Mislim da smo još uvijek u procesu nagovaranja da pristanu na pregovore. Mislim da smo postigli određeni napredak s nekim početnim upitima, ali moramo dobiti iranskog predstavnika, sjesti sa SAD-om ili s posrednikom da započnemo razgovore“, rekao je za RFE/RL.
"Mislim da je najveći izazov natjerati iranski režim da pristane na bilo šta. Mislim da smo još uvijek u procesu nagovaranja da pristanu na pregovore. Mislim da smo postigli određeni napredak s nekim početnim upitima, ali moramo dobiti iranskog predstavnika, sjesti sa SAD-om ili s posrednikom da započnemo razgovore", rekao je on za RSE.