Vođa pobunjenika koji je postao sirijski vladar, Ahmed al-Sharaa, primio je brojne strane delegacije otkako je u decembru preuzeo vlast u Damasku, ali nijedna od njih nije bila iz Irana.
Kako bi dodatno naglasio svoj stav, Sharaa je odmah nakon proglašenja privremenim predsjednikom Sirije prioritetno posjetio regionalne rivale Irana, Saudijsku Arabiju i Tursku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Isključivanje Irana iz odnosa sa sirijskim novim vlastima nije iznenađujuće. Na kraju krajeva, Teheran je potrošio milijarde dolara, poslao vojne savjetnike i uspostavio proksi snage u Siriji kako bi pomogao bivšem predsjedniku Basharu al-Assadu da uguši pobunu i bori se protiv pobunjeničkih snaga od izbijanja građanskog rata 2011. godine.
"Nakon što su Iran, njegovi saveznici i proksiji u Siriji ubili desetine hiljada ljudi, ne postoji nikakva naklonost prema njima niti želja za pomirenjem", rekao je Phillip Smyth, stručnjak za dešavanja na Bliskom istoku i iranske proksi snage.
'Vrata zatvorena' za Teheran
Čak i konzervativni iranski mediji Sharaaovu posjetu Saudijskoj Arabiji vide kao signal Iranu da je Damask izašao iz Teheranove sfere utjecaja.
"Ne vidim kako se to ne bi protumačilo kao poruka Teheranu, s obzirom na to da je Saudijska Arabija jedan od njihovih glavnih regionalnih neprijatelja", rekao je Smyth.
Sharaa, vođa grupe Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koju su Sjedinjene Države označile kao terorističku, dugo je pokušavao promijeniti svoj javni imidž. Javnosti se odrekao veza s Al-Kaidom i nastojao se predstaviti kao pragmatičan i tolerantan lider.
Prestao je koristiti pobunjenički nadimak Abu Muhammad al-Jolani nakon rušenja Assadove vlasti te je krenuo u ukidanje sankcija Siriji i obnovu zemlje nakon više od decenije građanskog rata.
Masoud Aflak, politički analitičar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekao je da je Sharaaova posjeta Saudijskoj Arabiji "važan korak" ka ukidanju zapadnih sankcija, pribavljanju sredstava za obnovu Sirije i uspostavljanju sigurnosti u post-Assadovoj eri.
"Privremeni predsjednik je svjestan da je za ukidanje sankcija Siriji potreban saveznik koji može biti njen glas na svjetskoj sceni", rekao je za Radio Farda RSE.
Otvaranje Saudijske Arabije prema Sharaau je značajno jer Rijad islamske pokrete vidi kao egzistencijalnu prijetnju.
"Saudijska Arabija vidi priliku zasnovanu na pragmatizmu kada je riječ o Siriji", rekao je Smyth. "Sada Saudijci, zajedno s drugim državama (uključujući evropske), ispituju situaciju. Pokušavaju vidjeti kakvo će biti sljedeće poglavlje u Damasku i imaju veću šansu za utjecaj nego s prethodnim režimom."
Aflak je rekao da je primarna briga Saudijaca osigurati da u Siriji ne dođe do vakuuma moći koji bi mogli iskoristiti ekstremističke grupe i proksi snage koje podržava Iran.
"Nestabilnost u Siriji neće ostati ograničena na Siriju i proširit će se na druge zemlje", argumentirao je Aflak.
Sharaaova posjeta nosi još jednu poruku — ovu usmjerenu ka sunitskim regionalnim akterima, prema Smythu.
"Otvara vrata konkurentskim akterima sa vlastitim regionalnim geopolitičkim interesima", rekao je. "Na pamet mi padaju Katar i Saudijska Arabija. Već postoji odnos s Turskom. Vrata su zatvorena za Iran."
Čak i Rusija dobija priznanje
Jedini drugi državni saveznik Assada bila je Rusija, koja je pomogla bivšem sirijskom lideru da zadrži vlast tokom svoje vladavine — posebno nakon velike vojne intervencije 2015. godine — te mu pružila utočište kada je smijenjen s vlasti.
Za razliku od Irana, Rusija je izgleda uspjela uspostaviti određenu vezu s novim sirijskim vlastima.
Održavala je kontakt s Damaskom i čak poslala delegaciju prošle sedmice kako bi razgovarala sa Sharaaom u nadi da će očuvati svoje vojne baze u Siriji.
"Iran je pokušao fundamentalno promijeniti Siriju i bio je otvoren u tim mjerama. Njihov pristup bio je sektaški i ideološki", rekao je Smyth.
"Rusija, uprkos očiglednom korištenju brutalnog nasilja nad civilima, bila je nešto pragmatičnija."
Ključna razlika, dodao je Smyth, jeste to da Rusija "pruža bolji balans" u odnosu na zapadne sile koje oprezno pokušavaju uspostaviti odnose s Damaskom.
Međutim, Iran, koji je protekle godine svjedočio urušavanju svoje mreže regionalnih saveznika i proksi snaga, Siriji nema mnogo toga za ponuditi.
"Čak ni njihova nafta nema veliku vrijednost sada kada su veze s državama Zaljeva obnovljene," rekao je Smyth.
Postoji li prostor za povratak?
Sirija pod Assadom bila je ključna tačka kopnenog koridora koji je povezivao Iran s Levantom, što je predstavljalo logističku okosnicu njihove regionalne mreže državnih i nedržavnih aktera. Gubitak Assada predstavljao je težak udarac za takozvanu osovinu otpora.
Iranska vlada nije isključila mogućnost uspostavljanja odnosa s Sharaaovom vladom. Ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi izjavio je da Iran podržava svaku vladu koju izabere sirijski narod.
Međutim, ta poruka proturječi izjavama iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, koji je prošlog mjeseca podržao "sirijsku omladinu" da se pobuni protiv Sharaa.
S druge strane, Sharaa ne pokazuje interes za uspostavljanje odnosa s Teheranom. Zabranio je ulazak Izraelcima i Irancima u Siriju te navodno traži odštetu od Islamske Republike za štetu nastalu tokom građanskog rata.
To Iranu ostavlja samo jednu opciju: Iskoristiti izvještaje o sektaškom nasilju pod novom privremenom vladom kako bi podržao oružane šiitske milicije u izazivanju Sharaa.
"Mogu pokušati potaknuti podršku za nasilje unutar Sirije. Nestabilnost i njeno kreiranje uvijek su bile opcije koje Iran koristi," rekao je Smyth.
No, s obzirom na brojne izazove koje Iran ima kod kuće i u inostranstvu, to je lakše reći nego učiniti.
*Uz izvještavanje Elaheh Ravanshad za Radio Farda Radija Slobodna Evropa