Sevdalinka, tradicionalna pjesma koja se pjeva stoljećima, jedinstvena je u melodijskom i poetskom smislu i kao takva može se kandidirati za listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, ocjenjuju stručnjaci. Kako bi se to ostvarilo, mjesecima traju pripreme.
Konferencija održana u Tuzli pod nazivom "Nominacija sevdalinke za upis na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva", svakako je veliki doprinos ovim nastojanjima.
Proces nominacije sevdalinke za UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine još je u začetku.
Državna komisija BiH za suradnju s UNESCO-om prihvatila je takvu inicijativu, ali ključni odgovor dat će UNESCO i iznijeti svoj stav prema sevdalinki, koja predstavlja kulturno i povijesno nasljeđe Bosne i Hercegovine.
"Nezahvalno je govoriti koliko će trajati, jer, prema postojećem iskustvu, zavisi od toga o čemu je riječ. Dosadašnje aktivnosti u BiH bile su oko upisa kulturnih dobara, počev od Starog mosta u Mostaru, mosta u Višegradu, zmijanjskog veza iz nematerijalne baštine, zatim što je najnovije upisano - konjičko drvorezbarstvo. Mi želimo da otvorimo riznicu bosanskohercegovačkog naslijeđa cijelom svijetu", kaže šefica Odsjeka za kulturu u Ministarstvu civilnih poslova BiH Amira Redžić.
Sevdalinka je stara stoljećima i prenosila se s koljena na koljeno. I danas je mnogi čuvaju od zaborava i izvode u njenom tradicionalnom obliku, mada je mlađe generacije i istaknuti glazbenici prenose u nešto drugačijem, modernijem maniru.
Interpretatorica sevdalinke Ramiza Milkunić kaže da je početkom 2017. godine podnesena inicijativa da sevdalinka bude proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva.
"Želimo da bosanskohercegovačka pjesma, ja kažem naša dama, zauzme mjesto na kojem je – možda ja to iz pristrasnosti kažem – među prvima trebala da bude na UNESCO-ovoj listi. Imam običaj u svojim izjavama, svojim nastupima, da kažem da je sevdalinka lična karta Bosne i Hercegovine", ističe Milkunić.
Neophodno je sevdalinku uvrstiti na UNESCO-ovu listu, jer samo tako će biti sačuvana u njenom tradicionalnom i izvornom obliku, smatra interpretatorica sevdalinke Zekija Suman.
"Možda je ovo pravi trenutak, kada se muzikolozi i ostali stručnjaci boje da bi se sevdalinka mogla skrnaviti, pošto se pojavljuje u nekim novim aranžmanima, nameću se neke nove izmjene, tako da bi onaj okvir koji traje otprilike 70, 80 godina tzv. klasične sevdalinke, njene klasične interpretacije, trebalo zaštititi. Ona je sklona promjenama, uticajima sa strane, tako da je ovo dobar trenutak. Možda je trebalo ranije, ali nije ni sada kasno", ocjenjuje Suman.
Povijesni značaj sevdalinke je ogroman, kaže za Radio Slobodna Europa povjesničar i profesor na Univerzitetu u Tuzli Izet Šabotić.
"Sevdalinka je spomenik nacionalne kulture, ali i više od toga. Ona izlazi iz nacionalnih okvira, univerzalne vrijednosti u razmjerima svjetske javnosti. Ja se nadam da će ovaj pokušaj biti uspješan i da ćemo mi u dogledno vrijeme imati još jedan spomenik kulture na Listi UNESCO-a, a to je jako važno za državu Bosnu i Hercegovinu, važno je i za njene narode, jer sevdalinku podjednako baštinimo svi", kaže Šabotić.
Sevdalinka je omiljena na cijelom Balkanu. Posvećuje joj se posebna pažnja na javnim servisima zemalja regije.
U Hrvatskoj se, primjerice, svake godine održava koncert pod nazivom "Sevdah u Lisinskom".
Također, sevdalinka je imala svoje stvaratelje i izvođače među svim narodima. To su, između ostalih, Aleksa Šantić, Jozo Penava, Nedeljko Bilkić, Jovica Petković, Ismet Alajbegović Šerbo, Himzo Polovina, Zaim Imamović, Nada Mamula, Beba Selimović i mnogi drugi.
Poznato je, također, da je na koncerte Safeta Isovića sedamdesetih godina prošlog stoljeća u najvećim dvoranama Berlina, Štutgarta, Minhena toga doba, dolazilo i po tisuću, dvije njemačkih slušatelja.
Muzička urednica na BH radiju 1 Enisa Hajdarević-Šojko kaže da bi javni servisi u Bosni i Hercegovini trebali više njegovati sevdalinku, odnosno da im je to i obveza.
"Trebalo bi da mi, kroz ono što je naš muzički specifikum, gradimo jedan identitet. Želja je nas, ove generacije, da stvaramo nešto prema onome što su nam ostavili naši preci. A naši preci su ostavili kroz sevdalinku jednu divnu poruku. Imamo mi štošta naučiti toga od njih", navodi Hajdarević-Šojko.
Sevdalinka je stara ljubavna pjesma čiji korijeni sežu još u 16. stoljeće.
U knjizi profesora Esada Bajtala "Sevdalinka, alkemija duše" navodi se podatak da je ona nastala u Splitu i da govori o prvoj, nesretnoj i neostvarenoj ljubavi, opjevanoj 1574. godine. Njezini akteri bili su mladi trgovac Adil i Marija Mara Vornić. Događaj je zabilježen u spisima ondašnjeg splitskog kneza.
- Esad Bajtal: Sevdalinka je kulturni fenomen vrijedan liste UNESCO-a
- Damir Imamović: Sevdah nije samo melanholija
- Divanhana širi sevdah po Europi
Sevdalinke govore o životu, o ljubavi. Djevojke patrijarhalnog vremena pjesmom su iskazivale bol zbog nesretnih ljubavi, jer im je vrlo često bilo zabranjeno voljeti čovjeka kojeg su željele.
Sevdalinka je velika umjetnost, kako glazbena, tako i književna.
Facebook Forum