- Satelitski snimci prikazuju izgradnju potencijalnog vojnog objekta u Bjelorusiji, vjerovatno namijenjenog za ruske strateške rakete.
- Lokacija blizu Minska, koja je ranije korištena za sovjetsko nuklearno oružje, sada se ponovo razvija s brojnim novim objektima i putevima.
- Stručnjaci smatraju da objekat može imati strateški značaj, moguće povezan s nuklearnim sistemima poput ruske rakete Orešnik.
Izgradnja je u toku na lokaciji u Bjelorusiji za koju stručnjaci tvrde da izgleda kao vojni objekat koji bi potencijalno mogao služiti za smještaj ruskih strateških raketa, prema satelitskim snimcima koje su analizirali RSE sa svojim partnerima u istraživačkom projektu.
Snimci kompanije Planet Labs prikazuju obimnu izgradnju na prostranoj lokaciji u okrugu Sluck, 60 kilometara južno od Minska, gdje je prema TV snimcima iz maja 2024. godine ranije djelimično bilo prazno polje.
Bjeloruske vlasti su bile tajnovite u vezi s projektom, koji se nalazi na mjestu gdje su tokom sovjetske ere bile smještene rakete sposobne za nošenje nuklearnog oružja. Projekat je predmet istrage koju provodi Bjeloruski servis RSE zajedno s istraživačkom jedinicom Sheme iz Ukrajinskog servisa RSE-a, te estonskim medijima Delfi Estonia i Eesti Ekspress.
U zvaničnim javnim dokumentima nema pomena o promjenama, lokalni mediji ne izvještavaju o tome, a katastarske mape ne sadrže podatke o dodjeli zemljišta za tu lokaciju. Ni autoritarni lider Aleksandar Lukašenko, niti bilo koji drugi zvaničnik, nisu dali izjavu o projektu. Pokušaji da se dobije komentar Ministarstva odbrane nisu bili uspješni.
Izgradnja se odvija na lokaciji u Bjelorusiji dok Rusija pojačava vojnu saradnju sa svojim saveznikom, istovremeno nastavljajući punu invaziju na Ukrajinu, što je značajno povećalo tenzije s NATO-om i Zapadom. Bjelorusija, koja služi kao tampon-zona za Rusiju, graniči sa Ukrajinom na jugu, te s članicama NATO-a Poljskom, Litvanijom i Latvijom na zapadu i sjeverozapadu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio se razvojem nove hipersonične balističke rakete srednjeg dometa pod nazivom "Orešnik", za koju Moskva tvrdi da je testirana u napadu na Ukrajinu u novembru prošle godine.
U decembru, Putin je izjavio da će sistemi Orešnik biti raspoređeni u Bjelorusiji istovremeno s njihovim uvođenjem u ruske Strateške raketne snage (RVSN), moguće u drugoj polovini ove godine.
Satelitski snimak prikazuje četiri jasno razdvojena dijela lokacije koji obuhvataju više od 2 kvadratna kilometra — što je otprilike površina 280 fudbalskih terena — a svi su međusobno povezani novim cestama.
Snimci od 13. augusta pokazuju brojne objekte u najvećem dijelu lokacije, uključujući, kako se čini, 13 skladišta municije okruženih zaštitnim zidovima, te tri veće hale ili hangara, od kojih je svaka duga oko 100 metara, kao i temelje za nekoliko drugih građevina.
Kako izgradnja još traje, stručnjaci koje je intervjuirao RSE kažu da je teško tačno procijeniti kakav će vojni objekat nastati. Ali Konrad Muzyka, direktor firme za sigurnosne analize Rochan Consulting, kaže da raspored lokacije ukazuje na stratešku svrhu.
"Slika koja prikazuje sve objekte koji se trenutno grade pokazuje da su svi povezani putem. Vrlo je jasno da postoji ključna povezanost između svih tih objekata", rekao je Muzyka za RSE.
"Moja procjena je da su te baze povezane s nekom vrstom strateške opreme koja se može rasporediti u Bjelorusiju. Da li je to Orešnik ili nešto drugo, vidjet ćemo, ali definitivno ima strateški značaj", dodao je.
"Vjerovatno će biti nuklearno naoružane ili će imati nuklearnu komponentu, jer koriste objekte koji su već korišteni za smještaj takve... opreme tokom Hladnog rata," zaključio je.
Na snimku sjevernog dijela lokacije, koja je nekada bila poljoprivredno zemljište, vidi se osam konstrukcija nalik hangarima, dok se na istočnom dijelu gradi zgrada duga skoro 150 metara, uz koju su naslagane zemljane humke.
U jugoistočnom dijelu, koji je još uvijek u fazi zemljanih radova, čini se da se formira nekoliko puteva. Ovaj dio se nalazi na najvišem brdu u okrugu Sluck, poznatom kao Signalno brdo, za koje neki posmatrači smatraju da bi moglo biti pogodno za sisteme protivzračne odbrane.
Marko Eklund, penzionisani finski major i obavještajni oficir koji je više od 20 godina analizirao rusku vojsku, a sada radi sa satelitskim snimcima, rekao je za Eesti Ekspress da lokacija podsjeća na stratešku bazu za rakete.
"Strateške raketne baze izgledaju isto. Ne mogu reći šta drugo bi to moglo biti," rekao je Eklund.
"Ova nova ima jednu veliku i tri male [strukture]. U centralnom dijelu se nalaze neka vrsta skladišta, a tu su i bunkeri. Ako bi to trebala biti baza Orešnik, onda bi to odgovaralo."
Muzyka je postavio pitanje ko finansira izgradnju – Bjelorusija ili Rusija. Ali je dodao da, bez obzira na to, vjeruje da će i Minsk i Moskva ovu lokaciju smatrati strateškim vojnim resursom.
Bjelorusija je jedini pravi vojni saveznik Rusije, iako su politički odnosi ponekad napeti. Podržala je invaziju na Ukrajinu na više načina, uključujući dozvolu Rusiji da koristi njenu teritoriju kao polaznu tačku za invaziju punog obima 2022. godine, ali nije poslala vlastite trupe.
Prošlog mjeseca, bjeloruski ministar odbrane izjavio je da će godišnje zajedničke vojne vježbe, koje počinju 12. septembra, uključivati simulacije korištenja nuklearnog oružja i sistema Orešnik, za koji Rusija tvrdi da ima nuklearne kapacitete.
Putin je više puta izjavio da će rusko nuklearno oružje biti raspoređeno na teritoriji Bjelorusije, dok je Lukašenko rekao da će sistem Oreshnik biti raspoređen u Bjelorusiji do kraja godine.
Nuklearna prošlost
Lokacija projekta bila je dio sovjetskog nuklearnog arsenala u prošlosti. Od 1959. do 1993. godine, na tom području se nalazila garnizona 306. strateškog raketnog puka sa sjedištem u Slucku. Godine 1960. tu je osnovana 1057. baza za popravke i tehničku podršku, zadužena za "nuklearno-tehničku podršku" puka.
U početku je puk bio opremljen balističkim raketama dometa do 2.100 kilometara. Godine 1981. stigli su mobilni sistemi dometa do 5.000 kilometara. U 1989. jedinica je počela da se naoružava interkontinentalnim raketama Topol, dometa 11.000 kilometara.
Bjelorusija je 1993. godine pristupila Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, postavši prva zemlja koja je dobrovoljno odustala od nuklearnog arsenala koji je naslijedila nakon raspada Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika(SSSR) 1991. Te iste godine, 306. puk je povučen iz borbene službe i premješten u Rusiju, gdje je kasnije rasformiran.
U septembru 1996. godine, na toj lokaciji se još uvijek nalazilo skladište artiljerijske municije, ali je kasnije napušteno. Dijelovi bivše baze ostali su prekriveni napuštenim utvrđenjima, raketnim silosima, bunkerima i šupama.
Obnova je počela u proljeće 2024. godine, kada su vojni inženjeri počeli čistiti područje od neeksplodiranih ubojnih sredstava. Prema lokalnim vlastima, do 7. juna uništeno je 2.800 komada municije na površini od 2,5 kvadratna kilometra. Nakon toga su započeti zemljani radovi, a tempo izgradnje se ove godine znatno ubrzao.
Prilagođeno iz originalnog teksta na bjeloruskom jeziku, autor: Steve Gutterman.