Ukrajina je postigla dogovor kojim će Sjedinjenim Američkim Državama omogućiti pristup njenim prirodnim resursima. Značajan sporazum je postignut u jeku užurbanih diplomatskih napora da se okonča trogodišnji rat Moskve protiv Kijeva.
Dogovor, čiju je kopiju dobio RSE, ne daje odgovore na ključna pitanja i ostavlja većinu detalja da se reše budućim sporazumom.
U njemu se ne navode konkretne bezbednosne garancije SAD za Ukrajinu, što je ključni zahtev Kijeva. U sporazumu se takođe ne precizira da li će SAD nastaviti da isporučuju vojnu opremu i municiju Ukrajini.
Ključne stavke
- Nema bezbednosnih garancija: Dogovor podržava nastojanje Ukrajine da dobije bezbednosne garancije, ali ih ne pruža
- Razvoj resursa: Ukrajina i SAD će zajednički razvijati ukrajinske prirodne resurse, uključujući kritične minerale, naftu i gas
- Fond za rekonstrukciju: Zajednički fond će 50 odsto prihoda dobiti od resursa u državnom vlasništvu Ukrajine
- Reinvestiranje: Profit fonda će biti reinvestiran "najmanje jednom godišnje" za ekonomski oporavak Ukrajine
- Detalji na čekanju: O detaljima upravljanja i vlasništva će se pregovarati kasnije
Tekst sporazuma počinje napomenom da je Vašington "pružio značajnu finansijsku i materijalnu podršku Ukrajini od početka opšte invazije Rusije".
Međutim, ne pominje se ni zahtev Vašingtona za pravo na 500 milijardi dolara potencijalnog prihoda od pristupa rudnom bogatstvu Ukrajine, što je viđeno u prethodnom nacrtu sporazuma.
Za tu stavku je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski više puta rekao da je neprihvatljiva.
Sporazum ne uključuje čvrste američke bezbednosne obaveze. U njemu se, ipak, kaže da SAD "podržavaju napore Ukrajine da dobije bezbednosne garancije".
Takođe se navodi da će Vašington "održati dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine".
Osim ovih opštih izjava, glavni deo sporazuma se tiče osnivanja Fonda za investicije u rekonstrukciju koji će biti u zajedničkom vlasništvu. Ukrajina se saglasila da 50 odsto budućih prihoda od prirodnih resursa u vlasništvu države uloži u fond.
Navodi se da se to odnosi na mineralna bogatstva, naftu i gas, kao i na srodne prihode od terminala i luka za tečni prirodni gas (LNG).
U sporazumu se izričito navodi da "takvi budući izvori prihoda ne uključuju sadašnje izvore prihoda koji su već deo opštih budžetskih prihoda Ukrajine".
Novac iz fonda biće reinvestiran u Ukrajinu "najmanje jednom godišnje".
Pitanja bez odgovora
Mnogo je pitanja na koja nije odgovoreno. U sporazumu se navodi da će ona biti rešena u budućem sporazumu, o kojem će radne grupe početi pregovore "bez odlaganja".
Među ovim ključnim tačkama je u kakvom odnosu će biti zajedničko vlasništvo nad fondom, što sugeriše da to možda nije prosto 50-50. Detalji o "upravljanju i radu" fonda takođe tek treba da budu rešeni.
Ugovor navodi da nijedna strana ne može "prodati, preneti ili na drugi način raspolagati" bilo kojim delom fonda bez saglasnosti druge strane. Drugim rečima, nijedna strana ne može jednostrano da se povuče.
U sporazumu se navodi da podleže odobrenju ukrajinskog parlamenta, Vrhovne rade, ali se ne pominje odobrenje Kongresa SAD.
Ukrajinski poslanik Bohdan Kicak, iz vladajuće stranke Sluga naroda Zelenskog, rekao je za Ukrajinski servis RSE da sporazum donosi potencijalne koristi za ekonomiju.
"To zahteva ogroman broj specijalista, naučna istraživanja i pojavu novih tehnologija", rekao je on i dodao da bi američke investicije mogle da stvore "novu ekonomiju".
Bivši ekonomski savetnik Zelenskog, Oleh Ustenko, rekao je za RSE da "simbolizam ovde igra veću ulogu od finansijskih i ekonomskih pitanja".
Za predsednika SAD Donalda Trampa (Trump) to može predstavljati političku pobedu. On se snažno zalagao za dogovor i sada ga je dobio.
Zelenskom predstoji raščišćavanje detalja. Za sada, sporazum bi mogao da ublaži ogorčeni i javni spor tokom kojeg ga je Tramp nazvao "diktatorom".