Iran je saopštio da je ova runda razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Omanu bila dobar početak, dok dvije strane nastoje prevazići "zid nepovjerenja" i smanjiti rastuće tenzije koje su izazvale strah od velike vojne eskalacije u Perzijskom zaljevu.
"Bio je to dobar početak pregovora. Postoji i razumijevanje o nastavku razgovora. Koordinacija o tome kako dalje postupati biće odlučena u glavnim gradovima", rekao je ministar vanjskih poslova Abbas Aragči iranskoj državnoj televiziji nakon indirektnog sastanka održanog u omanskoj prijestonici Muskatu, 6. februara.
Američka delegacija, na čijem je čelu bio izaslanik Steve Witkoff, koji predvodi pregovore za predsjednika Donalda Trumpa s ciljem okončanja sukoba od Pojasa Gaze do Ukrajine, putem omanskih posrednika razgovarala je o otvorenim pitanjima s Aragčijem, glavnim licem Teherana na međunarodnoj diplomatskoj sceni, kao i s nekoliko drugih visokih iranskih zvaničnika.
Američki zvaničnici se još nisu oglasili povodom razgovora, a Aragči je dao malo detalja, osim što je naveo da je sastanak bio isključivo fokusiran na pitanje iranskog nuklearnog programa.
"Dalji koraci zavisiće od naših konsultacija u glavnim gradovima", rekao je Aragči.
Razgovori su održani u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države posljednjih dana rasporedile ratne brodove u vode Bliskog istoka.
"Dok se ovi pregovori odvijaju, podsjetila bih iranski režim da predsjednik ima na raspolaganju mnogo opcija, osim diplomatije, kao vrhovni komandant najmoćnije vojske u istoriji svijeta", izjavila je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt novinarima 5. februara.
Trenutna konfrontacija potaknuta je nakon dvosedmičnih nemira u Iranu, tokom kojih su vlasti pokrenule smrtonosni obračun za koji organizacije za ljudska prava tvrde da je odnio živote hiljada civila i šokirao svijet.
Kako su iz Irana pristizali izvještaji o krvavom obračunu, dok je zemlja bila gurnuta u digitalni mrak nakon što su vlasti u potpunosti isključile internet, Trump je zaprijetio napadom na Iran ukoliko bilo koji od desetina hiljada uhapšenih demonstranata bude pogubljen.
Trump je nastavio držati vojne opcije otvorenima, iako se istovremeno fokusirao na ograničavanje iranskog nuklearnog programa, za koji Zapad strahuje da je usmjeren na izradu nuklearnog oružja, uprkos tvrdnjama Teherana da ima isključivo civilnu namjenu.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei "trebao bi biti veoma zabrinut", rekao je Trump u srijedu u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC News.
Nakon spora oko mjesta i dnevnog reda, pri čemu je Teheran insistirao na bilateralnom sastanku u Omanu, a Washington isprva zahtijevao multilateralni samit uz učešće regionalnih sila u Turskoj, Trumpova administracija je nakratko otkazala razgovore.
Međutim, nakon niza "visokorangiranih" poruka od najmanje devet regionalnih partnera, uključujući Saudijsku Arabiju i Egipat, Bijela kuća je popustila.
Iako su Sjedinjene Države pristale da se razgovori održe u Muskatu, visoki zvaničnici su naglasili da promjena lokacije ne znači i promjenu odlučnosti.
Državni sekretar Marco Rubio, govoreći iz Washingtona u srijedu, jasno je poručio da Sjedinjene Države nisu zainteresovane za uski razgovor ograničen isključivo na nuklearna pitanja.
Rubio je potvrdio da je Bijela kuća spremna na angažman, ali da je postavila visoke kriterije za ono što se smatra uspješnim sastankom.
"Da bi razgovori doveli do nečeg zaista značajnog, moraju uključivati raspon njihovih balističkih projektila, njihovo sponzorstvo terorističkih organizacija i način na koji se odnose prema vlastitom narodu", rekao je Rubio novinarima.
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Iran ima "odgovornost da ne propusti nijednu priliku da koristi diplomatiju kako bi... očuvao mir i stabilnost u regiji".
Rubio je povukao jasnu razliku između iranskog rukovodstva i stanovništva, posebno nakon prošlomjesečnog krvavog gušenja protesta koji su započeli nezadovoljstvom trgovaca u Teheranu zbog rastuće inflacije i strmoglavog pada vrijednosti domaće valute, a potom prerasli u nacionalne nemire zbog pogoršanja životnog standarda.
"Vjersko-političko rukovodstvo Irana ne odražava volju iranskog naroda", rekao je. "Ne znam za nijednu drugu zemlju u kojoj postoji veća razlika između onih koji vode državu i ljudi koji u njoj žive."
'Čudna' zemlja za pregovore
Američki potpredsjednik J.D. Vance ponovio je Rubijev skepticizam, ističući inherentne poteškoće pregovaranja sa zemljom u kojoj krajnji donosilac odluka ostaje skriven iza zavjese vjerske vlasti.
U srijedu u intervjuu za emisiju The Megyn Kelly Show, Vance je diplomatski proces opisao kao "apsurdan", naglašavajući da, za razliku od drugih svjetskih sila, Sjedinjene Države ne mogu jednostavno pozvati osobu koja zaista donosi odluke.
"To je vrlo čudna zemlja za vođenje diplomatije kada ne možete ni razgovarati s osobom koja je na vlasti", rekao je Vance, misleći na Hameneija.
Otkako je naslijedio ajatolaha Ruholaha Homeinija, osnivača Islamske Republike, na mjestu vrhovnog vođe Irana, Hamenei nije napuštao zemlju i gotovo se isključivo sastajao s liderima država koje su prijateljski nastrojene prema Teheranu ili se barem ne smatraju otvoreno neprijateljskim.
Dok se Witkoff priprema za sastanak s Aragčijem, atmosfera ostaje zapaljiva.
Sjedinjene Države nastavljaju jačati svoje vojno prisustvo u regiji, dok Iran upozorava da bi svaki napad rezultirao regionalnim ratom.
Vance je upozorio da, iako Trump preferira rješenje koje ne uključuje upotrebu vojske, vrijeme ističe.
"Ako [Trump] procijeni da je vojska jedina opcija, na kraju će izabrati tu opciju", rekao je.