Predstavnički dom SAD usvojio je predlog zakon kojim se od administracije zahteva da izradi detaljnu procenu ruskih i kineskih obaveštajnih aktivnosti u Gruziji, u novom pokazatelju rasta zabrinutosti u Vašingtonu zbog smera u kojem ide ta južnokavkaska zemlja pod vlašću partije Gruzijski san.
Predlog Zakona o suprotstavljanju kineskoj kontroli nad Kavkazom, usvojen je u Predstavničkom domu 8. juna po ubrzanoj proceduri uz dvostranačku podršku.
Zakon nalaže izveštaje o ruskim i kineskim obaveštajnim sredstvima i mrežama uticaja koje deluju u Gruziji, oblastima saradnje između Moskve i Pekinga unutar te zemlje i široj strategiji SAD za odnose sa Tbilisijem.
O predlogu se glasalo posle sve snažnijih kritika članova Kongresa koji optužuju partiju Gruzijski san – na vlasti od 2012. godine – za nazadovanje demokratije, donošenje represivnih zakona usmerenih na civilno društvo i opoziciju, i naginjanje ka Rusiji i Kini – uprkos širokoj javnoj podršci među Gruzijcima za evroatlantske integracije.
Član Predstavničkog doma iz redova republikanaca Džo Vilson (Joe Wilson), predlagač zakona, rekao je za RSE posle glasanja da je zakon namenjen podršci gruzijskom narodu, a ne trenutnom rukovodstvu zemlje.
"Antiamerička partija Gruzijski san ne predstavlja gruzijski narod", rekao je Vilson. "Gruzijski narod želi da ima jake odnose sa SAD. Jedini način da se to uradi jeste oslobađanje političkih zatvorenika, organizovanje slobodnih i poštenih izbora i iskorenjivanje malignog uticaja Kine, Rusije i Irana."
Alarm u Kongresu
Tokom debate u Kongresu, predstavnici obe partije opisali su zakon kao deo šireg napora da se odgovori na, kako smatraju, pogoršanje demokratije i širenje stranog uticaja u Gruziji.
Republikanac Brajan Mast (Brian), predsednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, rekao je da su nedavni događaji pokrenuli "ozbiljna pitanja" o stanju demokratije u toj zemlji.
" Rusija okupira 20 odsto suverene teritorije Gruzije od invazije 2008. godine", rekao je Mast, ukazujući na dugogodišnju zabrinutost zbog uticaja Moskve.
On je takođe ukazao na rast uticaja Pekinga u Gruziji, uključujući izbor kineskog konzorcijuma umesto američke kompanije za razvoj strateški značajnog projekta dubokovodne luke Anaklija.
"Konkurencija je dobra", rekao je Mast, "ali kada je u pitanju kritična infrastruktura poput ove, naši partneri treba da uzmu u obzir rizik koji predstavlja Narodna Republika Kina".
Prema Mastovim rečima, zakon je osmišljen da utvrdi obim ruskih i kineskih obaveštajnih aktivnosti u Gruziji, dok se istovremeno procenjuje da li je zemlja i dalje posvećena bližim vezama sa SAD.
Demokrata Ami Bera ponovio je te bojazni, opisujući zakon kao odgovor na, kako je naveo, demokratsko nazadovanje pod Gruzijskim snom.
"Poslednjih godina, sadašnja vlada Gruzijskog sna, kao i strani zlonamerni uticaj Rusije i Kine u Gruziji, ugrozili su teško stečene demokratske dobitke Gruzije, korumpirali neke od njenih državnih institucija i izazvali raskol u odnosima između SAD i Gruzije i između gruzijske vlade i njenog naroda", rekao je Bera.
Bera je povezao zakon sa širim kongresnim pritiskom oličenom u Zakonu MEGOBARI, zakonu koji je prethodno usvojio Predstavnički dom, a koji ima za cilj jačanje podrške demokratskim institucijama i civilnom društvu u Gruziji.
"Cilj je da se gruzijskom narodu stavi do znanja da smo uz njega u njegovoj potrazi za demokratijom, poštovanjem njegovih prava i dubljom integracijom u evroatlantsku zajednicu", rekao je on.
Gruzija i Kina podižu odnose na 'sveobuhvatno strateško partnerstvo'
Kina i Gruzija su 9. juna zajednički objavile da su podigle svoje bilateralne odnose na "sveobuhvatno strateško partnerstvo".
Odluku su objavili kineski predsednik Si Đinping i gruzijski predsednik Mihail Kavelašvili povodom 34. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Gruzije.
"Danas je veoma važan dan", rekao je premijer iz Gruzijskog sna Iraklij Kobahidze 9. juna. "Dana je potpisan veoma važan sporazum."
Premijer je rekao da će unapređene veze dodatno produbiti gruzijsko-kineske odnose, napominjući da su dve zemlje već uspostavile bezvizni režim, direktne letove i "konkretne, opipljive rezultate" u trgovinskoj i ekonomskoj saradnji.
Najoštrije kritike tokom debate u Kongresu uputio je Vilson, jedan od najglasnijih zagovornika gruzijskog opozicionog pokreta i evroatlantske međunarodne saradnje u Kongresu.
Vilson je rekao da je strateški značaj Gruzije porastao dok Vašington nastoji da ojača ekonomske i saobraćajne veze širom Južnog Kavkaza i Centralne Azije.
On je optužio Gruzijski san da udaljava zemlju od tog puta.
"Nelegitimni režim Gruzijskog sna je u procesu prodaje zemlje Komunističkoj partiji Kine i, zapravo, ratnom zločincu (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu i Iranu protiv želja gruzijskog naroda i interesa Sjedinjenih Država", rekao je on.
Vilson je takođe rekao da će predlog zakona koji je usvojio Predstavnički dom SAD pomoći da se utvrdi da li Gruzija treba da nastavi da prima značajnu američku pomoć dok odnosi ostaju zategnuti.
Podrška gruzijskom narodu
Uprkos kritikama upućenim gruzijskoj vladi, pristalice zakona su više puta isticale da je zakon namenjen podršci gruzijskim građanima, a ne kažnjavanju zemlje.
Demokrata Bera je naglasio da mera "ne pokušava da ocrni gruzijsku vladu", već pokazuje da SAD ostaju posvećene "evroatlantskim težnjama" gruzijskog naroda.
Mast je na sličan način predstavio zakon kao pokušaj da se kreatorima politike pruži jasnije razumevanje operacija stranog uticaja i buduće putanje bilateralnih odnosa.
"Vreme je da Sjedinjene Države i Gruzija krenu napred", rekao je on. "A to zahteva jasnoću o tome šta se dešava u njihovoj zemlji iza kulisa i odgovornu strategiju za budući angažman".
Kao odgovor na predlog američkog zakona, gruzijski premijer Kobahidze rekao je da je Vilson, predlagač zakona, "apsolutno neozbiljan čovek".
"Nastavljamo da komuniciramo s izvršnom vlašću, administracijom predsednika Trampa (Donald Trump) i Stejt departmentom", rekao je Kobahidze. "Vodimo konkretne razgovore i nadamo se da će ti razgovori doneti rezultate".
Predlog zakon sada ide u Senat i ako ga usvoji i gornji dom, potreban je potpis predsednika da bi postao zakon.