Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini (BiH) je 16. avgusta izjavila kako "izgleda da pojedine zapadne države, prije svega Sjedinjene Američke Države (SAD) i Velika Britanija, pripremaju teren za puzeću NATO-izaciju BiH".
Ambasada je putem društvene mreže Facebook izjavila da smatra neprihvatljivim narative o tome da događaji u Ukrajini narušavaju stabilnost u BiH.
Nazvala je neutemeljenim obrazloženja da je nužno pojačavanje snaga Evropske unije (EU) u BiH (EUFOR) vojnicima iz Njemačke, jer je EUFOR u posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) naveo da je sigurnosna situacija u BiH mirna i stabilna.
Prva grupa vojnika iz Njemačke stigla je u BiH 15. augusta kako bi se priključila mirovnoj misiji EUFOR-a.
Ambasada je špekulativnim nazvala izjave o budućnosti EUFOR-ove mirovne misije Althea i o nametanju ideje da će biti nužno hitno pojačati prisustvo Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u BiH, ukoliko Vijeće sigurnosti UN-a ne produži mandat EUFOR-u u novembru ove godine.
Mandat misije Althea u BiH je 3. novembra 2021. na godinu dana jednoglasno produžio Savjet bezbjednosti UN-a, uz glasove Rusije i Kine.
"To se nikako ne radi u interesu jačanja unutrašnje sigurnosti u BiH, koja, kako sami zapadnjaci napominju, nije ugrožena, već radi geopolitičke dominacije, težnje da po svaku cijenu održi svoju hegemoniju", navela je Ruska ambasada.
Dodali su da ne isključuju provokacije kojima će se dokazati "slabost" EUFOR-a i potreba njihove zamjene "okupatorskim trupama NATO-a", poručili su iz Ruske ambasade u BiH.
Na navode iz Ruske ambasade reagovala je ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, koja je kazala kako NATO snage nisu nikakav okupator, a da BiH ima pravo provoditi svoje odluke, pa tako i one da postane članicom Alijanse.
"Od Ruske Federacije, kao i od svih država, koje su garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, očekujemo da se suzdrži od bilo kakvih izjava koje ne doprinose miru i stabilnosti, uključujući i spominjanje neidentificiranih 'provokacija' te očekujemo da podrže funkcioniranje države u skladu sa Ustavom i zakonima, a u interesu građana", izjavila je Turković.
Samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, EU je odlučila skoro udvostručiti veličinu svojih mirovnih snaga EUFOR-a na 1.100 sa 600 vojnika slanjem rezervi kako bi spriječila potencijalnu nestabilnost.
NATO je nekoliko puta upozorio na mogući štetan utjecaj Rusije u BiH, od početka ruske invazije u Ukrajini.
Althea, mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.
Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine, kada su zamijenile mirovne trupe NATO-a.
EUFOR je na početku misije brojao oko 7.000 vojnika, ali se broj smanjivao kako se popravljala bezbjednosna situacija u zemlji.
Trenutno je u BiH 1.100 vojnika EUFOR-a, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inostranstva može angažovati ukupno 3.500 vojnika.
Iz kojih zemalja su vojnici misije EUFOR-a u BiH?
Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH je osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH, te "doprinos sigurnom okruženju".
Ona se na terenu provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na temelju dogovora s NATO-om poznatim kao "Berlin Plus".
- SPECIJALI RSE: Sve karte Daytona | Tajne Daytona | U prvom redu daytonske historije
Brojni detalji ovog sporazuma između NATO-a i EU-a nose oznaku tajnosti, a ono što je poznato je da je između institucija EU-a i NATO-a osigurana razmjena povjerljivih podataka.
Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.
Te vojne snage, prema rezolucijama UN-a, imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se odbranile od napada ili prijetnje napadom.
