Svake godine nevladina organizacija Aktiv objavljuje rezultate istraživanja o stavovima srpske zajednice na Kosovu, odnosno njihove odgovore na pitanja o životnim uslovima, strahovima i očekivanjima.
Evo šta su pripadnici ove zajednice rekli u poslednjem istraživanju, objavljenom 30. aprila.
Prije pet godina, skoro polovina ispitanika iz redova srpske zajednice na Kosovu izjavila je da očekuje da će im se život pogoršati u narednim godinama. Posljednje istraživanje pokazuje da se taj broj sada još više povećao.
Takođe, gotovo trećina ispitanika – od ukupno 503, koliko ih je bilo uključeno u poslednje istraživanje - kaže da bi napustili Kosovo kada bi imali priliku, dok petina navodi da uopšte ne vidi svoju budućnost na Kosovu.
"To je poražavajući podatak", rekao je Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv predstavljajući istraživanje u Prištini 30. aprila.
Više skepticizma primjećuje se među ispitanicima iz opština sa srpskom većinom na sjeveru, u poređenju sa onima koji žive u opštinama južno od rijeke Ibar.
U poslednje tri godine sever Kosova, gde živi većinsko srpsko stanovništvo, potresale su tenzije usled nastojanja kosovskih vlasti da utvrde vlast u tom regionu.
Situacija je kulminirala septembra 2023. oružanim napadom grupe Srba u Banjskoj na severu Kosova, koju je predvodio Milan Radoičić, tadašnji potpredsednik najveće partije kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, Srpske liste. U tom napadu je ubijen jedan kosovski policajac i trojica srpskih napadača.
Aktiv u svom istraživanju stavova srpske zajednice navodi da "veliki pritisak" od strane Vlade Kosova ima dugoročne "negativne posledice na međuetničke odnose i saradnju među zajednicama".
"Umesto komunikacije i saradnje, imamo i imaćemo nesigurnost i nepoverenje", dodaje se.
Takođe, Srbi u opštinama sa srpskom većinom na severu, ali i na jugu, izražavaju zabrinutost zbog finansijske situacije.
Zabrana upotrebe srpskog dinara za plaćanja na Kosovu, koja je stupila na snagu 1. februara prošle godine, na osnovu Uredbe Centralne banke Kosova, navodno je negativno uticala na njihovu finansijsku situaciju.
Neki od nalaza godišnjeg izveštaja za 2024. je da pripadnici srpske zajednice političku nestabilnost vide kao jedan od glavnih problema.
Iako preko 50 odsto ispitanika kaže da za njih bezbednost predstavlja problem, samo je 18 odsto reklo da im je bezbednost bila pod rizikom prošle godine.
Negativni trendovi u stavovima srpske zajednice na Kosovu se nastavljaju, strah od otvorenog konflikta nakon oružanog napada u Banjskoj 2023. je manji ali je zato osećaj nebezbednosti sveprisutan.
Kada je reč o politici, samo oko 11 posto kaže da ne prati politička dešavanja na Kosovu.
Međutim, oko 90 posto ispitanika odbilo je da komentariše koliko vjeruju političarima i političkim strankama - bilo da su srpske ili albanske.
Ni povjerenje u vladu Kosova i Srbije nije veliko.
Komentarišući nalaze istraživanja, Jovana Radosavljević iz nevladine organizacije Nova društvena inicijativa, navela je da među srpskom zajednicom na Kosovu vlada "stanje razočaranosti", te da "drastično opada poverenje u institucije".
Pripadnici srpske zajednice na Kosovu i dalje najviše poverenja imaju u Rusiju, ali je ono opalo u odnosu na prethodne godine.
Organizacija Aktiv navodi da ovaj pad ukazuje na slabljenje dominantno emocionalnog i tradicionalnog oslonca na Rusiju, u korist racionalnijeg sagledavanja njenih stvarnih kapaciteta da utiče na situaciju na Kosovu.
Iako je povjerenje u Evropsku uniju poraslo posljednjih godina zbog ulaganja u različite projekte, ono je i dalje nisko jer "građani misle da Brisel favorizuje Kosovo", a ne Srbiju.
Prema podacima Aktiva, oko 42 posto ispitanika nema nikakvo mišljenje o dijalogu Kosova i Srbije, kojim posreduje EU.
Gotovo polovina vjeruje da Zajednica opština sa srpskom većinom - iako kažu da bi imala pozitivan uticaj na njihove živote - uopšte neće biti formirana.
Opciju, iako nikada nije zvanično predložena, razmjene teritorija sa Srbijom lokalni Srbi gledaju sa više skepticizma.
Istraživanje Aktiva pokazuje i da je slaba komunikacija između Srba i Albanaca dodatni problem u prevazilaženju međuetničkih problema.
Preko 12 posto ispitanika reklo je da nikada nema kontakt s Albancima, dok je preko 30 posto reklo da imaju kontakt ali rijetko.
Iako samo 12 posto kaže da je njihova komunikacija s Albancima bila negativna, većina kaže da ne bi prihvatili Albance kao članove porodice.
Tačan broj Srba na Kosovu se ne zna jer je većina, posebno na severu, bojkotovala popis sproveden prošle godine.
Stoga je Agencija za statistiku, umesto broja popisanih izašla sa procenom broja srpskih stanovnika u četiri opštine na severu – Severna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić. Na osnovu te procene, u tom delu Kosova živi oko 20.000 Srba.
A popisanih Srba u ostalih šest opština južno od Ibra (Gračanica, Klokot, Novo Brdo, Parteš, Štrpce, Ranilug) ima oko 27.000.