Piše: Dmytro Shurkhalo

Kada je Ukrajina u augustu 1991. proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza, Kijev je došao u posjed treće najveće zalihe nuklearnog oružja na svijetu, odmah nakon SSSR-a i Sjedinjenih Država.

Osim velikih i složenih strateških projektila, Kijev je preuzeo i hiljade sovjetskih "taktičkih" nuklearnih uređaja, dizajniranih da budu dovoljno mali za korištenje na aktivnom bojnom polju.

General-potpukovnik Oleksandr Skipalskij bio je šef ukrajinske vojno-obavještajne službe tokom 1990-ih.

Penzionisani vojni načelnik je za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa govorio o tome kako je, kako se procjenjuje, između 2.800-4.200 taktičkog nuklearnog oružja predato Rusiji, što je potez koji je možda mogao da promijeni tok historije.

"Rečeno nam je da je Rusija odlučna da po svaku cijenu oduzme Ukrajini njeno taktičko nuklearno oružje", prisjeća se Skipalskij perioda nakon raspada Sovjetskog Saveza.

"Ovo je namjerno imalo za cilj da liši Ukrajinu najjednostavnijih nuklearnih uređaja, koji nisu zahtijevali složene sisteme skladištenja i održavanja", ističe on.

Za razliku od strateških projektila dugog dometa čije je održavanje skupo, taktička nuklearna municija može se čuvati decenijama uz minimalan napor. Neke taktičke nuklearne bombe mogu biti male poput granate.

Nakon što je Skipalskij naredio reviziju transfera taktičkog nuklearnog oružja u Rusiju, sastavljen je izvještaj u kojem se tražilo da se predloženi transfer otkaže.

Početkom 1992. godine, dok su ruski timovi već radili na uklanjanju nuklearne municije, penzionisani šef obavještajne službe je rekao: "Svojim sam očima vidio kako je [šef ukrajinske službe sigurnosti] Jevhen Marčuk uzeo naš izvještaj koji se protivi uklanjanju taktičkog nuklearnog oružja u fasciklu i rekao: 'Ovo ću da odnesem predsjedniku' ".

Dvije sedmice nakon dostavljanja izvještaja, pauziralo se sa izvlačenjem oružja.

"Onda je ponovo krenulo bez ikakvog objašnjenja. Ništa mi nije rečeno", kaže Skipalskij.

"Vjerujem da je [tadašnji ukrajinski predsjednik Leonid] Kravčuk sam donio konačnu odluku. Ali ko ga je savjetovao i uz kakve argumente? To ne znam."

Ruski timovi zaduženi za uklanjanje oružja, kaže on, radili su "brzo i 24 sata" na utovaru i transportu taktičkih nuklearnih bojevih glava iz Ukrajine.

Kada je posljednje oružje oduzeto, tvrdi Skipalskij, "Rusi i njihove pristalice u Ukrajini otvoreno su slavili, govoreći: 'U cijelosti smo ih prevarili [Ukrajince], ostavili smo im kosti, a uzeli meso!".

Kijev je tražio da nadgleda svaki korak transfera, koji bi navodno završio tako će Rusija uništiti taktičko nuklearno oružje.

Međutim, tvrdi Skipalskij, "nisu dozvolili našim posmatračima da to nadgledaju, samo su nam pokazali neku zgradu i rekli, 'ovo je naš pogon za obradu', ali nikome nisu dopustili da uđe, pa niko nije svjedočio navodnom uništenju tih bojevih glava".

Skipalskij kaže da je Moskva uspjela da zastraši Washington i prisili ga da izvrši pritisak na Kijev.

Kremlj je, kako navodi, "tvrdio da postoji manjak kontrole i opasnost od nuklearnog terorizma".

"Čak i da nije bilo ukrajinskih terorista, tvrdili su da je tehnološka situacija opasna. Kao rezultat toga, Amerikanci su pomogli da se izvrši pritisak na Ukrajinu, zahtijevajući prenos nuklearnog oružja".

Taktičko nuklearno oružje bilo je uskladišteno u objektima širom Ukrajine, posebno na Krimu.

Bilo je slučajeva da se zaustavi njihov transfer u Rusiju.

"U Ivano-Frankivskoj oblasti bila je velika baza za skladištenje, a civilna administracija je počela da tvrdi da je uklanjanje bilo greška", prisjeća se Skipalskij.

Slična situacija bila je zabilježena i u Sambiru, na zapadu Ukrajine.

"Svaka osoba s malo pameti mogla je da vidi da je nuklearno oružje prvenstveno sredstvo odvraćanja, alat sigurnosti", rekao je Skipalskij za RSE.

"Mnogi su se oglasili neformalno, a vojno osoblje je čak poslalo pisma zabrinutosti". Međutim, u prvim mjesecima ukrajinske nezavisnosti, neke vojne hijerarhije su i dalje bile direktno povezane s Moskvom.

"Vojno osoblje su disciplinovani ljudi podređeni svojim komandantima. Dakle, kada im njihov službenik kaže: 'Ovo je dogovoreno s vašim rukovodstvom, odmah pošaljite sve na uništenje', oni jednostavno izvršavaju naređenja."

Još jedan faktor koji je zamaglio pitanje taktičkog nuklearnog oružja u to vrijeme, prema Skipalskiju, bila je jedna od iznesenih ideja – da bi se bivše sovjetske vojske mogle udružiti u neku vrstu saveza.

S pojavom više novih, nekadašnjih sovjetskih država povezanih s Moskvom, "neki su tvrdili da nuklearna komponenta mora biti centralizovana", prisjeća se Skipalskij.

Kasnije, kada su ukrajinsko moćnije strateško nuklearno oružje i za njihov prenos bila na redu za uništenje ili uklanjanje, navodi Skipalskij, "bilo je više organizovanih pokušaja da se ono zadrži, ali su pritisci i prijetnje [da se oružje uništi ili preda] bili intenzivni".

Bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je igrao vodeću ulogu u denuklearizaciji Ukrajine, ocijenio je 2023. da je taj potez strateška greška u svjetlu rata koji se protiv Ukrajine vodi od 2014. godine.

Skipalskij smatra da su pitanja danas o tome da li treba Ukrajina da izgradi vlastiti nuklearni kapacitet – besmislena za javnu raspravu.

"Nijedna država nije stvorila nuklearno oružje dok je to obznanjivala", kaže on.

"Oni koji se ponašaju kao da se hvale i tuku po prsima govoreći 'trebali bismo učiniti to i to', nije način na koji odgovorna država djeluje. Samo pazite za sigurnost svoje zemlje i budite diskretni u tome", ističe on.