Ruski predsjednik Vladimir Putin ignorisao je poziv za brzi tridesetodnevni prekid vatre u ratu u Ukrajini i umjesto toga ponudio održavanje direktnih mirovnih pregovora s Kijevom, moguće u Istanbulu 15. maja, "bez preduslova".
U razgovoru s novinarima na brifingu usred noći u Moskvi 11. maja, Putin je ponudio "ponovno pokretanje" mirovnih pregovora koje su Rusija i Ukrajina vodile u aprilu 2022. godine - što je bilo nekoliko sedmica nakon potpune ruske invazije ako bi njen zapadni susjed započeo 24. februara.
"Odlučni smo u ozbiljnim pregovorima. Njihova svrha je eliminirati temeljne uzroke sukoba... i uspostaviti dugoročni, trajni mir u historijskoj perspektivi", rekao je Putin, koji je često koristio takve fraze kako bi odbacio želje Ukrajine da se pridruži NATO-u i svoje insistiranje da Kijev ostane neutralan.
Putin je rekao da će uskoro razgovarati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom kako bi zatražio njegovu pomoć u olakšavanju pregovora u Istanbulu.
"Ne isključujemo da ćemo tokom ovih razgovora moći dogovoriti neki novi prekid vatre", dodao je Putin.
Ubrzo nakon što je Putin iznio svoje komentare, vlasti u Kijevu su saopštile da su ruske snage pokrenule zračni napad na glavni grad Ukrajine. Lokalna vojna uprava saopštila je da su dronovi lansirani na Kijev i da je protivzračna odbrana odgovorila. Neke mete su oborene, ali infrastruktura nije pogođena.
Putin je dao izjavu u 1.38 ujutro u Kremlju pozdravljajući proslavu Dana pobjede u Moskvi, kojom se obilježava kraj Drugog svjetskog rata, prije nego što je prešao na komentare o ratu u Ukrajini.
Nedugo nakon Putinovog jutarnjeg brifinga, američki predsjednik Donald Trump je na svom profilu na mreži Truth Social rekao da je to "potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu!"
"Pomislite na stotine hiljada života koji će biti spašeni dok se ovo beskrajno 'krvoproliće' nadamo se završava", dodao je. "Bit će to potpuno novi i mnogo bolji SVIJET. Nastaviću raditi s obje strane kako bih osigurao da se to dogodi."
Nije bilo neposrednih komentara od Ukrajine ili evropskih lidera.
Prethodno su se 10. maja u Kijevu lideri Njemačke, Francuske, Poljske i Velike Britanije pridružili ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u insistiranju na bezuvjetnom tridesetodnevnom primirju u ruskom ratu protiv Ukrajine, upozoravajući Moskvu da će se suočiti s "masovnim" novim sankcijama ako se usprotivi predloženom primirju.
Lideri su rekli da su se složili da primirje treba početi 12. maja.
Putin nije direktno spomenuo poziv evropskih lidera na prekid vatre u svojim jutarnjim izjavama 11. maja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, Zelenski, te britanski i poljski premijeri Keir Starmer i Donald Tusk objavili su prijedlog nakon sastanka u Kijevu 10. maja. Razgovarali su s Trumpom telefonom nakon razgovora.
U svojim ranijim komentarima Putin je kontinuirano optuživao Kijev za kršenje prethodnih sporazuma o prekidu vatre, uključujući onaj od 8. do 10. maja, na koji je ruski predsjednik pozvao povodom ruske proslave Dana pobjede kojom je obilježen kraj Drugog svjetskog rata.
Uprkos pozivu Kremlja na taj trodnevni prekid vatre, Rusija je nastavila izvoditi napade na ukrajinske snage i civilnu infrastrukturu. Kijev je rekao da će poštovati prekid vatre samo ako ga Rusija učini, ali je takođe rekao da traži duže primirje, ono od najmanje 30 dana.
Putin je, tokom svojih izjava 11. maja, takođe pozdravio prisustvo sjevernokorejskih trupa u ratu protiv Ukrajine, rekavši da su pomogle u borbi protiv kijevskih snaga koje su izvršile zapanjujući upad u rusku Kursku regiju.
Nesposobna da osigura odlučujuću pobjedu, Moskva se okrenula ka inostranstvu, u potrazi za borcima i materijalnim sredstvima za nastavak rata - prije svega Sjevernoj Koreji.
Krajem 2024. godine, oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika raspoređeno je da se bore uz ruske trupe, uglavnom u pograničnoj regiji Kursk. Ruski komandanti pripisuju trupama zasluge za uspjeh u uglavnom potiskivanju ukrajinskih snaga iz Kurska.
Putin se takođe osvrnuo na razgovore vođene u Istanbulu krajem marta 2022. godine, ubrzo nakon što je Rusija shvatila da njen blitz napad na Ukrajinu zaostaje. Kijev je napustio pregovore nakon što mu je postavljen ultimatum, koji Moskva do danas predstavlja kao grešku Ukrajine i nespremnost na razgovor.
