Na godišnjem ruskom događaju posvećenom poslovnim investicijama, proslavi obećanja i prilika koju finansira Kremlj, glavni ministar ekonomije zemlje iznio je "hladni rat na zabavi".
"Prema brojkama, da, sada imamo zahlađenje", rekao je Maksim Rešetnikov na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. "Na osnovu trenutnog poslovnog raspoloženja, čini mi se da smo na ivici prelaska u recesiju."
Kao da to nije bilo dovoljno poražavajuće, šefica Ruske centralne banke podržala je pesimizam.
"Rasli smo dvije godine prilično visokom stopom zbog činjenice da su korišteni besplatni radni resursi", rekla je Elvira Nabiullina tokom iste panel diskusije 19. juna. "Ali moramo shvatiti da su mnogi od tih resursa zaista iscrpljeni. Moramo razmisliti o novom modelu rasta."
A tu je ono što je rekao German Gref, šef državnog bankarskog giganta Sberbanke, na marginama foruma: "Suočavamo se s velikim brojem problema, koje danas možemo nazvati savršenom olujom."
Već više od 40 mjeseci, od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, ruska ekonomija je u ratnom stanju, raste snažnom - ponekad žestokom - stopom i pokazuje otpornost - neočekivanu za mnoge zapadne stručnjake - suočena s kažnjavajućim sankcijama.
Kremlj je preuredio ekonomiju kako bi osigurao snagu za svoj rat, ulažući novac u odbrambenu industriju za proizvodnju oružja, tenkova, dronova i uniformi. Uložio je novac u plate radnika odbrambene industrije i vojnicima isplaćivao visoke plate i beneficije kako bi ih privukao da se bore u Ukrajini.
To je transformiralo lokalne ekonomije u mnogim siromašnijim i udaljenijim regijama zemlje, a takođe je kupilo podršku za sukob.
Ali visoke plate su podstakle inflaciju, a Nabiulina je u oktobru povećala ključnu kamatnu stopu na 21 posto kako bi pokušala da je obuzda. Uprkos javnim pritužbama industrijskog lobija zemlje, ona je ostala čvrsta, posvećena usporavanju inflacije i smanjenju obima ekonomije.
To funkcioniše, i sada se Rusija suočava sa prvim značajnim ekonomskim usporavanjem od početka rata velikih razmjera.
"Mislim da mnogi pokazatelji ukazuju na zaustavljanje rasta ili na njegovo približavanje", rekao je Iikka Korhonen, šef istraživanja u Institutu za zemlje u razvoju pri Banki Finske. "Proizvodnja i dalje raste, ali većina drugih stvari ne."
"Dvije godine ruska ekonomija je bila pregrijana i rasla je tempom daleko iznad svoje normalne stope rasta", rekao je Aleksander Koljandr, ekonomski stručnjak Centra za analizu evropske politike u Washingtonu.
"Dakle, ono što se sada dešava je da se ekonomija vraća tamo gdje bi trebala biti. Za sada se radi o korekciji, povratku na dugoročnu stopu rasta. Glavni izazov za vladu u ovom trenutku je da ovo bude 'meko slijetanje', a ne potpuni kolaps", rekao je.
Šta slijedi?
Prema vladinim statistikama, bruto domaći proizvod Rusije porastao je za 1,4 posto u prva tri mjeseca godine, u poređenju s istim periodom 2024. godine. Međutim, u posljednjih šest mjeseci 2024. godine ekonomija je bila sa prosječnim rastom od oko 4,4 posto.
Zvanične procjene sada predviđaju rast BDP-a od oko 2 posto u 2025. godini. Međunarodni monetarni fond predviđa još niži rast - 1,5 posto.
Stopa nezaposlenosti je na historijski niskom nivou od oko 2,3 posto, što naglašava koliko je tržište rada izmijenjeno jer se muškarci odvlače s civilnih poslova kako bi se borili u Ukrajini.
Suočena s inflacijom koja je u prvoj polovini 2025. godine iznosila preko 10 posto, Nabiulina je više puta upozoravala na "pregrijanu ekonomiju". Početkom juna, ona je inicirala malo smanjenje stope, na 20 posto, što su stručnjaci nazvali uglavnom simboličnim.
Ali uticaj visoke kamatne stope se pokazuje u zvaničnoj statistici, prema podacima i prognozama Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno prognoziranje, istraživačke grupe povezane s vladom.
Za neke u Kremlju, "meko slijetanje" bi bila dobrodošla korekcija u odnosu na dvije burne prethodne godine. Opasnost je ako se pretvori u "tvrdo slijetanje".
"Održavanjem ključne kamatne stope vrlo visokom, uprkos tome što država kontinuirano ulaže novac u ekonomiju, uspjeli su postići usporavanje ekonomije", rekla je Marija Snegovaja, viša saradnica u programu za Rusiju u Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu.
"Nije jasno koliko je situacija održiva za Kremlj ako ekonomija zaista opada. To nije nešto što ni oni žele", rekla je tokom online diskusije 17. juna. "Generalno, ruski makroekonomski tim izgleda prilično zabrinut."
Teže je predvidjeti šta ovo politički znači.
Do sada je predsjednik Vladimir Putin dao Nabiulini i drugim visokim ekonomskim zvaničnicima svoj blagoslov za njihovo vođenje ekonomije.
Dan nakon panel diskusije na forumu u Sankt Peterburgu, Putin se oglasio, uz upozorenje u govoru na poslovnom forumu:
"Neki stručnjaci ukazuju na rizike stagnacije, pa čak i recesije", rekao je. "Naravno, to se ni pod kojim okolnostima ne smije dozvoliti."
"Naš najvažniji zadatak ove godine je prelazak ekonomije na uravnoteženi rast", rekao je Putin.
S obzirom na to da su drugi dijelovi ekonomije pogođeni sankcijama, kremaljska blagajna je još više ovisna o prihodima od nafte i plina nego što je to bio slučaj u prošlosti. Međutim, cijene nafte su pale od početka godine, a Ministarstvo finansija je snizilo svoju prognozu prihoda povezanih s naftom za 2025. godinu.
"Ukoliko ne vidimo pad cijena nafte, [ili] neko značajno povećanje provođenja sankcija i ukupni pad civilne proizvodnje, mislim da će doći do 'blagog slijetanja'", rekao je Koljandr.
Uravnotežen ili sporiji rast će se proširiti ekonomijom, usporavajući rast plata. Takođe će opteretiti kućne budžete u vrijeme kada su Rusi navikli na deblje novčanike, što bi moglo potaknuti nezadovoljstvo.
Sve veći broj kompanija i fabrika takođe zaostaje u isplatama plata i nadnica radnicima, prema novinama Nezavisimaja Gazeta. Sve veći broj regija počeo je smanjivati bonuse za regrutaciju novih dobrovoljnih vojnika - trend koji odražava pogoršanje ekonomskih uslova na lokalnom nivou.
Ipak, Putin se čini odlučnim da nastavi rat - čak i suočen sa zapanjujućim stopama žrtava koje se približavaju milionu poginulih ili ranjenih muškaraca. Vlada planira potrošiti oko 13,1 biliona rubalja (144 milijarde dolara) na odbrambene i sigurnosne izdatke u 2025. godini. To je 6,3 posto njenog bruto-društvenog proizvoda, jedan od najviših nivoa od sovjetske ere.
"Nažalost, da, ovaj rat se neće zaustaviti iz ekonomskih razloga, a Rusija može nastaviti proizvoditi [oružje] na trenutnom nivou još neko vrijeme", rekao je Korhonen. "Jedini ekonomski faktor koji bi zaista mogao ometati ruske ratne napore je cijena nafte."