Širom Sibira i ruskih dalekoistočnih oblasti postavljeno je više od 120 spomenika sudionicima invazije na Ukrajinu po cijeni od najmanje 500 milijuna rubalja (5,6 miliona dolara) u posljednje tri godine.

Većina spomenika podignuta je u pokrajinskim gradovima i selima, odakle je regrutirana većina ruskih boraca, što dodatno povećava teškoće koje prevladavaju u najsiromašnijim regijama zemlje.

Jedna nova znamenitost, u selu Kara-Khaak u regiji Tuva u južnom Sibiru, opisana je kao "više spomenik domaćem očaju i beznađu nego ratu".

Spomenik je prvi put otkriven kao kip Kara-Sala Beleka. Ovaj 22-godišnji vojnik izgubio je oca u mladosti, ali mnogi su ga smatrali ponosom sela. Ubijen je u prvim sedmicama ruske invazije.

Ubrzo nakon Kara-Sulove smrti, njegov brat Avyral Belek se iz zatvora prijavio u Wagnerovu plaćeničku skupinu. Stariji brat služio je osmogodišnju kaznu zbog ubistva očuha, kojeg je Aviral uhvatio kako pijanog tuče njegovu majku. Nakon što je Aviral također ubijen u Ukrajini, spomenik Kara-Salu je proširen kako bi se napravio prostor za kip njegovom starijem bratu.

Vlasti u Ulan-Udeu, glavnom gradu južne Republike Burjatije, namjeravaju podići "nebesku jurtu" palim vojnicima ruske invazije. Burjatski fotograf Aleksander Garmajev kritizirao je projekt zbog troškova usred sukoba koji je u toku.

"Podići spomenik u Ulan-Udeu za 24 miliona rubalja (268.000 dolara) je smiješna ludost", rekao je. "S kritičnim problemima s opskrbom [na prvim crtama fronta] ovaj bi se novac očito bolje iskoristio za kupovinu dronova i opreme za elektroničko ratovanje."

Prema Garmajevu, vojnike u rovovima "nije briga kakav se spomenik kleše, pitanje opreme i transporta je goruće".

Lokalne vlasti u Ulan-Udeu kažu da su spomenik zatražili "ranjeni vojnici, udovice i majke poginulih vojnika".

Kada je podignut spomenik u regiji Burjatija za 15 palih vojnika u Ukrajini, jedan ranjeni Wagnerov plaćenik saznao je da je njegovo vlastito ime ugravirano na spomenik. Bio je prisiljen dokazati svoje daljnje postojanje na sudu i njegovo je ime na kraju izbrisano s najnovijeg obilježja u rodnom gradu.

Drugdje u Sibiru, lokalno stanovništvo protivilo se postavljanju spomenika invaziji na Ukrajinu na istaknuta mjesta.

U istočnom gradu Čiti, gotovo 100 stanovnika potpisalo je otvoreno pismo protiv postavljanja u središtu grada spomenika ruskoj "specijalnoj vojnoj operaciji" - što je službeni naziv koji ruska vlada koristi za invaziju punog obima na Ukrajinu.

"Postoje mjesta za tugu i mjesta za svakodnevni život", stoji u pismu. "Uostalom, mi svoje mrtve ne pokapamo ispod svojih prozora, zar ne?"

Nakon otkrivanja spomenika u Čiti, jedan od potpisnika pisma je za Siberia.Realities Radija Slobodna Evropa rekao da ga sada "niko ne kritizira, morate shvatiti da nije sigurno".

U dalekoistočnom gradu Magadanu, vlasti također planiraju izravno povezati rusko sveto sjećanje na Drugi svjetski rat s ruskom invazijom na Ukrajinu. Predloženi spomenik tamo će prikazivati sovjetskog vojnika koji predaje zastavu sudioniku moskovskog napada na svog zapadnog susjeda.

Spomenici ruskoj invaziji postavljeni su uglavnom na rubovima gradova i daleko od najvećih naseljenih središta zemlje, ali ta bi se situacija mogla promijeniti.

"Mislim da ćemo u budućnosti početi viđati dobre, profesionalne spomenike na glavnim ulicama gradova", kaže historičar Sergej Černišov, "posebno ako se nastavi agresija Rusije".

Prema Černišovu, "nemoguće je zamisliti" bilo kakve napore da se uklone spomenici, čak i o tako kontroverznom ratu. "Da bi se to dogodilo, moralo bi se dogoditi nešto potpuno revolucionarno", kaže on.

Drugi historičar, koji je tražio da ostane anoniman, kaže da će se, ako spomenici invaziji na Ukrajinu budu podignuti u većim ruskim gradovima, pojaviti "u minimalnom broju".

Dodao je da je "jasno da se pokrajine bore u Ukrajini, dok vlasti naših najvećih gradova pokušavaju ignorirati ovaj rat".